STAV

Globalno selo

Gdje je ekonomija zatajila? Zašto funkcija korisnosti više nije imperativ za proizvodnju bilo kog proizvoda? Šta je sa krivom agregatne tražnje, imamo li nove paradokse?
185 pregleda 1 komentar(a)
Globalno selo, Foto: Shutterstock
Globalno selo, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 25.09.2018. 09:05h

Pišući jedan tekst o savremenim tehnikama i metodama marketing komunikacije “Ljubav, mir, etika i estetika kao marketing tehnike i metode” osvrnula sam se na internet i odomaćenu sintagmu „globalno selo“. Internet je nastao negdje 1968. godine kao globalna računarska mreža koja je napravila revoluciju u komunikaciji. Osim što je postala potreba gotovo svakog građanina, ona ga je odvela, sudeći po pomenutoj sintagmi, korak unazad u duhovno estetskoj hijerarhiji potreba.

Erik From je 50-ih godina prošlog vijeka pisao o potrebama čovjeka i pokušao sistematizovati koje su to potrebe koje čine bit globalnog građanina, nevezano za njegovu vjersku, nacionalnu i klasnu pripadnost. Veoma duboko i zanimljivo ekonomsko-psihološko i filosofsko štivo.

Na drugoj strani profesor Livraga, italijanske nacionalnosti, rođen je u Buenos Ajresu 1930. godine. Studirao je medicinu, istoriju umetnosti i filozofiju na Univerzitetu u istom gradu i otpočeo projekat koji se sastojao od stvaranja filosofske škole na klasičan način i u praktičnom smislu. Podačavani su polaznici različitim duhovnim i filosofskim tradicijama čovječanstva donoseći novu renesansu klasičnih ideala kao humanijeg i potpunijeg življenja.

Navešću neke podatke sa sajta Nove Akropole:

Tokom svog života Livraga se posvetio promovisanju bratstva među ljudima i narodima, borbi protiv materijalne i moralne bijede svojih savremenika i odbrani slobode savjesti i izražavanja tamo gde su oni mogli biti ugroženi.

Objavio je različita djela: studije o drevnim kulturama i civilizacijama, romane, filozofske eseje i razmišljanja o današnjem svijetu, kao i brojne članke. Za svoj rad, među ostalim priznanjima, bio je nagrađen Krstom Pariza za Umjetnost i nauku 1976. godine, kao i primanjem u članstvo Akademije Burkhard. Godine 1951. osvojio je prvu nacionalnu nagradu na argentinskom državnom takmičenju u poeziji.

Profesor Horhe Anhel Livraga posvetio je svoj život služenju humanističkom idealu koji nas inspiriše i podstiče. Nova Akropola postoji u preko 50 zemalja svijeta i povezuje više od 15 000 volontera i stotinu hiljada simpatizera koji govore više od 15 jezika.

Preminuo je u Madridu 1991. godine. Svu svoju imovinu ostavio je Novoj Akropoli: rodnu kuću i ličnu kolekciju umjetničkih predmeta za budući muzej.

Nova Akropola uveliko upućuje na izučavanja djela Eriha Froma između ostalih. Akopola kao mjesto koje sugeriše uspon prema našim najvišim aspektima.

Odnedavno škola postoji i u Crnoj Gori. Nadam se, nekadašnja neformalna sintagma “globalno selo” sve više poprima i želi dostići novu vrijednost, novi epitet - “globalna akropola” u duhovnom smislu. Ovo ne treba shvatiti sa osjećajem omalovažavanja sela, naprotiv, želi se ukazati na potrebu otklanjanja malograđanštine. Nastoji se uticati na zloupotrebu interneta izuzetno korisnog i potrebnog sredstva komunikacije.

From u svom djelu Zdravo društvo temeljito obrazlaže koje su to potrebe čovjeka: potvrđivanje (udruživanja) nasuprot narcizmu; prevazilaženje - stvaralaštvo nasuprot destrukciji; ukorijenjenost - bratstvo nasuprot rodoskrvljenjima; osjećanje identiteta - individualnost nasuprot konformizmu gomile; potreba za okvirom orjentacije i vjerovanja - razum nasuprot iracionalnosti.

Koliko se napredovalo od ovih postavki? Ostaje nam da vratimo taj korak nazad i preispitamo: Gdje smo trenutno? Kuda idemo? Činjenica je da naš način potrošnje čini da nikad nijesmo zadovoljni i da je naš izvor želja nepresušan, ali te standarde nameće društvo. Mi, po Fromu, a što je očigledno, razvijamo sve veću potrebu za više stvari i za sve veću potrošnju koja je izgubila svaku vezu sa stvarnim potrebama čovjeka. Čini se ono Šekspirovsko “biti ili ne biti” veoma je aktuelno. I From je u svom djelu Imati ili biti razmatrao ovu dilemu.

Čovjekovo zadovoljenje potreba uveliko zavisi od socio-ekonomskih prilika, od načina kako je organizovano društvo u njegovim zakonskim okvirima. Takođe, gledajući istorijski razvitak čovjeka, vidjećemo da je on imao iste fizičke predispozicije danas,kao i na početku razvoja, što će reći da se društvo razvija kroz kulturni razvoj, odnosno kroz sposobnost da svoja stečena znanja čuva, gomila i prenosi na sljedeće generacije. Razvitak kulture je neophodan, kako bi se razvilo ljudsko društvo u zdravo društvo. Sve ovo je važno i sa aspekta psihologije i mentalnog zdravlja, jer, kako tvrdi From, zdravo društvo ne nastaje prilagođavanjem čovjeka društvu, već prilagođavanjem društva čovjekovim potrebama. On otvara pitanje “homo sexualis” po Frojdu i “homo oekonomis” po Rikardu kao osnov za stvaranje konkurentnog kapitalističkog društva. Postavlja se pitanje - kakvo bi društvo stvorilo “homo culturalis”, uklučujući ekonomske, ali i religiozne, političke i filozofske ideje u njegovoj težnji za harmonijom, srećom, ljubavi i slobodom? Možda bi “globalno selo” moglo da se izdigne do “akropole”, između ostalog, tražeći put do slomljene ljudske solidarnosti i korisnosti proizvodnje. Gdje je ekonomija zatajila? Zašto funkcija korisnosti više nije imperativ za proizvodnju bilo kog proizvoda? Šta je sa krivom agregatne tražnje, imamo li nove paradokse? Tražnja nije uslovljena cijenom, ako i jeste, onda čak obrnuto. Možda je malo hiperbolično, ali nije daleko od stvarnosti. Neki odgovori su nužni prije nego se pređu razumne granice nagomilavanja tehnološkog i drugog otpada, ukoliko već nisu.

Autorka je marketing menadžer i savjetnica u Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore

Preporučujemo za Vas