STAV

Obaveza je da sačuvamo Skadarsko jezero

Skadarsko jezero jedan od posljednjih dragulja na mapi Evrope, predstavlja jedan poseban ekosistem značajan sa mnogih aspekata prije svega kao prirodni rezervat
351 pregleda 15 komentar(a)
Skadarsko jezero, Foto: Turistička organizacija
Skadarsko jezero, Foto: Turistička organizacija
Ažurirano: 18.08.2018. 09:20h

Dana 13. avgusta, održan je okrugli sto u prijestonici Cetinje sa predstavnicima MORTA. Tužna je činjenica da su predstavnici MORTA, u prvobitnom planu, zamislili da javna rasprava traje samo 20 dana i to u vrijeme kada je najveći broj zaintresovanih učesnika na godišnjim odmorima. Ovaj nacrt plana najvise se tiče Cetinjana, a posebno stanovnika mnogobrojnih sela Riječke nahije. U vremenu kada Evropa veoma pažljivo gleda prema nama, kako ćemo se odrediti prema svim resursima prirode, a posebno prema onima koji spadaju u posebne rezervate, kao što je to NP “Skadarsko jezero”.

Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanskom poluostrvu, površine 369 kilometara kvadratnih. Dužina mu je od Vranjine do Skadra 40 km, a širina na nekim mjestima i 14 km. Jezero je puno ostrva i poluostrva, na ojima se nalaze brojni tragovi istorije i izuzetno vrijedna kulturna baština. Žabljak, prijestonica nekadašnje Zete, Lesendro tvrđava u stijeni usred jezera, Grmožur tvrđava, Rijeka Crnojevića sa ostacima drevnog grada Oboda, gdje se nalazila štamparija u kojoj je 1494. godine štampana knjiga “Oktoih” - prva u ovom dijelu Evrope.

Poseban resurs ovoga područja je njegov ekosistem u kom se prepliću bogata flora i fauna, jedinstvene po mnogo čemu. Zato ću se ovdje osvrnuti na jedinstvene endemske vrste, koje imate samo u ovom području i nigdje više.

U Skadarskom jezeru ima 48 vrsta riba i 50 vrsta sisara. Vidra koja je iščezla sa mnogih staništa Evrope ali i svijeta, ovdje je jedan od bitnih pokazatelja kristalno čiste vode. Endemske vrste riba koje na ovom području borave su: mala kubla - alosa sp; zetska mekousna - salmothymus etensis; skadarska mrenica - gobio skadrensis; bijeli brcak - rutilus albus; zetska brkica - barbatula zetensis; crnogorski glavoč - pomatoschistus montenegrensis.

Endemske vrste flore su skadarski hrast lužnjak, zanovjet (inače je bio kandidat botanički simbol Crne Gore), tomazinijev safran, grisenbahova divlja lala, kuglasto devesilje, modro lasinje, svilena žutilovka. Zahvaljući očuvanosti ovog područja, na njemu boravi više od 280 vrsta ptica. Tu je i poseban endemit Crne Gore oštroglavi gušter - lacerta oxycephala.

Ovoliki broj rijetkih endemičnih vrsta nameće nam posebnu obavezu očuvanja Skadarskog jezera. Posebne zone zaštite iliti specijalni rezervati prirode su Pančeva Oka i Manastirska tapija. Manastirsku tapiju predstavnici MORTA nisu ni prepoznali kao specijalni rezervat prirode.

Često se u fokusu priče pojavljuju mogući investitori koji bi u zoni NP Skadarsko Jezero gradili različite vile apartmane i rizorte. Ovakvi potezi zahtijevaju ozbiljnu analizu jer, bilo kakva gradnja u ovom području moze da ima trajne štetne posljedice. Pored građevinske dozvole, svaki investititor mora da uradi studiju biodivirziteta, elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, vodne struje, stanje buke, studija stanja fitoplanktona, elaborat o fotoprečišćavanju otpadnih voda u odnosu na jezerske uslove.

Na ovoj raspravi čuli su se brojni predlozi i sugestije mještana sa tog područja - onih mještana koji vjekovima žive u duhu i tradiciji ovog zastićenog područja. Oni su bili i ostali njegovi najbolji čuvari i reprezenti.

Divlja ljepota je ono što stranac koji posjeti ovo područje najviše želi da vidi i svaki projekat vezan za ovo područje mora biti razmatran sa posebnom pažnjom.

Crna Gora i Prijestonica Cetinje imaju posebnu obavezu da sačuvaju sve valoritete ovog područja i ne samo to, već da ga na najljepši mogući način prezentuju i da nesebično ulažu u svaki vid infrastrukture ka Rijeci Crnojevica, ali i svim drugim okolnim selima priobalnog područja.

Na ovoj raspravi svoj puni i nesebični doprinos dali su i predstavnici SD-Cetinja koji su iskreno tu bili i najbrojnji i najjaktivnji na pomenutoj raspravi.

(Autor je portparol OO SD-Cetinje i magistrand Saobraćajnog fakulteta u Nišu)

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")