stav

Region mora da napreduje

Kriza je ugrozila izglede za priključenje Evropskoj uniji. Građani EU neće podržati pridruživanje zemalja koje su ekonomski mnogo slabije od onih u Uniji. Puna primjena strategije JIE 2020 i ispunjavanje ciljeva koji su u njoj postavljeni, način je da razlike smanjimo, da se i sami približimo standardima EU
1 komentar(a)
Ažurirano: 20.01.2014. 11:02h

Da li znate da kamioni s robom putuju od Ljubljane do Tirane više od pet dana?

Da li znate da u ovom trenutku prosječan BDP u zemljama regiona iznosi svega jednu trećinu od prosječnog BDP zemalja članica EU?

Da li znate da su samo u poslednjih pet godina zemlje u regionu udvostručile svoju zaduženost, a 800.000 zaposlenih je izgubilo posao?

Region je infrastrukturno i ekonomski nedovoljno povezan. Politika očuvanja makroekonomske stabilnosti stalnim zaduživanjem i otpuštanjem radnika dovela je do dramatičnih posljedica u svakoj pogođenoj porodici, ali je i uzdrmala demokratski poredak i vrijednosti na kojima počivaju naša društva.

Sedam ekonomija, a sveukupno ekonomski razvijeni kao Portugal. To mora da se mijenja!

Krajem novembra 2013. godine, u Sarajevu su predstavnici Crne Gore, Srbije, Kosova*, Bosne i Hercegovine, Albanije, BJR Makedonije i Hrvatske, usvojili sveobuhvatnu razvojnu strategiju koju je pripremio Savjet za regionalnu saradnju, pod nazivom Jugoistočna Evropa 2020 - Radna mjesta i prosperitet u evropskoj perspektivi. Iza strategije JIE 2020 stoji sedam vlada odlučnih da uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju i Evropske komisije, svojim građanima obezbijede kvalitetniji život, da ih vode ka izlazu iz krize.

To konkretno znači: otvoriti milion radnih mjesta u regionu u narednih sedam godina, uvećati energetsku efikasnost za devet procenata, zatim povećati produktivnost vlada za 20 procenata, udvostručiti trgovinu i investicije, i na kraju – povećati produktivnost za trećinu.

Uz to, potreban je obrazovni sistem koji bi za 300.000 povećao broj diplomiranih, mladih stručnjaka sa mogućnošću za zaposlenje; povećanje zaposlenosti sa 39 na 44 procenta i podizanje ukupnog regionalnog trgovinskog prometa sa 94 na 210 milijardi eura.

Ovo su samo brojke, ali one svjedoče o ambiciji strategije JIE 2020, kao i o svijesti da iz krize ne možemo izaći otkazima. Ekonomski kriterijumi za pristupanje Uniji ostaju sasvim jasni – funkcionalna tržišna ekonomija i kapacitet za konkurentnost, sposobnost da se takmičimo na tržištu Evropske unije.

Kriza je ugrozila izglede za priključenje Evropskoj uniji. Građani EU neće podržati pridruživanje zemalja koje su ekonomski mnogo slabije od onih u Uniji. Puna primjena strategije JIE 2020 i ispunjavanje vrlo preciznih i mjerljivih ciljeva koji su u njoj postavljeni, način je da razlike smanjimo, da se i sami približimo standardima EU kako po obrazovanju, tako i po zaposlenosti, uslovima za rad i produktivnosti. Pored povećanja zaposlenosti, najvažniji cilj strategije je da do 2020. godine naš BDP bude blizu polovine prosječnog BDP u zemljama EU.

U narednim godinama glavni posao Savjeta za regionalnu saradnju biće da obezbijedi primjenu Strategije JIE 2020. Uspostavićemo detaljan sistem nadzora napretka svake zemlje pojedinačno u primjeni strategije JIE 2020. Već sada imamo operativni i akcioni plan koji uključuje ekonomije iz regiona, u svakoj i do 20 ministarstava i agencija, 15 regionalnih sektorskih koordinatora, privatni sektor, civilno društvo, međunarodne organizacije i donatore. Građani će biti redovno obaviješteni dokle se stiglo kroz godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku u pristupanju EU.

Vlada Crne Gore usvojila je strategiju JIE 2020 – Radna mjesta i prosperitet u evropskoj perspektivi, a zatim je zajedno sa svim drugim zemljama podržala kao zajedničku razvojnu strategiju regiona. U primjeni strategije JIE 2020, Crna Gora može da računa na punu podršku Savjeta za regionalnu saradnju, komesara za proširenje EU i same Evropske unije, kako je to zaključio i Savjet Evropske unije 17. decembra 2013.

* Ovaj naziv ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")