Slaveći više od pola milenijuma postojanja, i ove godine je priređena svečanost u crnogorskoj prijestonici. Na dan 4. januar, koji je odabran, svakako, sa puno simbolike za grad, pored obilježavanja godišnjice njegovog utemeljivanja, dodjeljuje se i “Povelja Ivana Crnojevića”, zaslužnim pojedincima.
Međutim, usljed nedovoljnog poznavanja elementarnih istorijskih činjenica, sada već kao praksa, promiče jedna velika greška. Naime, riječ je o poistovjećivanju “Osnivačke povelje Cetinjskog manastira” sa tzv. “Osnivačkom poveljom Cetinja”, uz što se i 4. januar proglašava danom osnivanja grada. Prateći aktuelnu crnogorsku periodiku od 2006. godine, od kada se obilježava 4. januar, može se pronaći da se ovaj datum uporno naziva danom osnivanja Cetinja, ali i da je odabran na osnovu “osnivačkog akta grada, koji je označio Ivan Crnojević 1494” (Ivan Crnojević je umro 1490.) ili da je 4. januar “dan sazdanja Cetinja, kada je Ivan Crnojević sagradio Cetinjski manastir”.
Da apsurd bude veći, tzv. “Osnivačka povelja Cetinja” u stvari ne postoji, ili, makar je još nepoznata naučnoj javnosti. Da takva povelja ne postoji, veoma se lako uvjeriti, prvenstveno time što se niđe ne navodi u stručnoj literaturi. Kao primjer, navešćemo samo dvije monografije, kapitalne kada je u pitanju ova problematika: “Dukljansko Zetske povelje” prof. dr B. Šekularca i “Sazdanje Cetinja, Izvori i Legende”, čiji je priređivač dr R. Rotković. Takođe, u prilog tome da je riječ o pukom pogrešnom interpretiranju povijesnih fakata, govori i “pokušaj” datiranja navodne “Osnivačke povelje Cetinja”, i to na 4. januar 1482. godine.
Cetinje je kao grad-naselje osnovao, tj. utemeljio Ivan Crnojević, gradeći dvorac 1482. godine, koji se najvjerovatnije nalazio na mjestu današnjeg Cetinjskog manastira. U naredne dvije godine sagradiće i Cetinjski manastir, kao ispunjenje zavještanja koje je dao u Loretu, u “zemlji Italiji”. O tome da je Manastir završen u toku 1484. svjedoči upravo “Osnivačka povelja Cetinjskog manastira”, pečatana 4. januara 1485. godine, na Rijeci. Ona u stvari predstavlja darovnicu Manastira, tj. precizno definiše vlasništvo nad pośedima, koje gospodar daruje svojoj zadužbini. Originalni dokument se čuva u Državnom muzeju Crne Gore, ali postoiji i dopunjeni tekst ove povelje, sačuvan u prepisu u “Cetinjskom ljetopisu”. Zanimljivo za navesti je i to, da je pomenuti dokument štampan u Glasu Crnogorca, još 1892. godine.
Nauci su poznate četiri povelje, tj. dokumenta iz ovog perioda, koje vezujemo za nastanak i utemeljivanje grada (1482-1485). Ni jedna se ne naziva “Osnivačkom poveljom Cetinja”, a još manje svojom sadržinom mogu nekoga navesti da ih na taj način protumači. Tri su povelje Ivana Crnojevića u kojima: reguliše granice imanja Vranjinskog manastira i svoje granice prema mletačkim posjedima u primorju (povelja nastala 1482. godine, na osnovu koje se i uzima ova godina kao godina osnivanja grada); precizira koja sva dobra poklanja svojoj zadužbini, Cetinjskom manastiru (4. januar 1485. godine, Rijeka) i povelja kojom prenosi kompletno vlasništvo “crkve komske, crkvi cetinjskoj” (4. januar 1485, Rijeka). Četvrta povelja koju vezujemo za ovu problematiku je povelja dubrovačkog Vijeća umoljenih, kojom je izaslaniku Ivanbega dozvoljeno da sa njihove teritorije izveze materijal za gradnju, upravo, Cetinjskog manastira (septembar 1483. godine). Stoga, veoma je lako nedvosmisleno utvrditi da je dokument koji se pogrešno naziva “Osnivačkom poveljom Cetinja”, u stvari “Osnivačka povelja cetinjskog manastira”. Iz toga slijedi zaključak da 4. januar 1485. godine (ili još manje 1482.), ne može biti dan kada je osnovano Cetinje.
Pitanje da li se na 4. januar treba obilježavati trajanje crnogorske prijestonice, svakako je na mjestu. Mišljenja smo da je takav odabir svakako istorijski utemeljen. Pored toga što je na taj datum 1485. godine nastala “Osnivačka povelja Cetinjskog manastira”, jednog od najprepoznatljivijih simbola grada, na isti datum 1494. godine Đurđe Crnojević je potpisao povelju kojom je poklonio tada štampani “Oktoih prvoglasnik” Cetinjskom manastiru. Svakako, dva i više nego dovoljna razloga da se baš na 4. januar slavi trajanje i postojanje naše Prijestonice.
Bonus video:
