stav

Ko koči novi zakon

Jedino je istina da pominjemo demokratiju više nego nekada, ali smo je ranije očekivali, a danas je samo sanjamo sa vjerom da se i za snove valja boriti.
0 komentar(a)
opstina, podgorica, zgrada, zgrada opstine, Foto: Arhiva "Vijesti"
opstina, podgorica, zgrada, zgrada opstine, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 11.06.2013. 10:58h

Trideset prva sjednica Skupštine Glavnog grada Podgorice održana je 10. maja 2013. u zgradi bivših društveno-političkih organizacija u kojoj je nekada dominantno stolovala Komunistička partija, a danas stoluje pravna nasljednica u imovinskom smislu sa jedne strane, a sa druge strane u izvornom i idejnom – Demokratska partija socijalista. Danas je odgovorno reći da DPS ne slijedi vrijednosti Komunističke partije, niti vrijednosti sa početka svog nastajanja, naprosto iz razloga što je manje riječju, a više djelom, obezvrijedla i uništila sve vrijednosti koje je naslijedila, kako razvojne i materijalne, tako i principe solidarnosti, humanosti i proklamovane težnje u stvaranju društva jednakih šansi za sve. Voljom ove vlasti, tu smo gdje smo davno bili, ali obespravljeniji nego ranije. Jedino je istina da pominjemo demokratiju više nego nekada, ali smo je ranije očekivali, a danas je samo sanjamo sa vjerom da se i za snove valja boriti.

Tako su se u san pretvorila i obećanja gradonačelnika Podgorice da će se Skupština Glavnog grada u novu zgradu parlamenta useliti 2009. Naime, gradonačelnik je ugovor o izgradnji zgrade potpisao 01.06.2007. i ugovorio rok za završetak radova od 24 mjeseca za cijenu od 6.986.409,30 eura. Dani i godine su prolazili, napredovali su troškovi i rokovi izgradnje, čak je i spoljašnjost budućeg gradskog parlamenta obećavala da se bliži dan useljenja odbornika u novoj zgradi, ali se unutrašnjost ne miče sa početka kao što se i demokratski napredak gradonačelnikovih shvatanja godinama ne primjećuje.

U takvom statusnom i demokratskom ambijentu održana je i 31. sjednica Skupštine Glavnog grada u ovom sazivu sa 22 tačke dnevnog reda, među kojima se značajno izdvaja „Izvještaj o radu gradonačelnika za 2012“. Izvještaj je skrenuo pažnju odbornika po broju stranica i sa obrađenim dnevno operativnim poslovima javnih preduzeća, d.o.o. i javnim ustanovama. Nije, međutim, bilo riječi o suštinskim poslovima gradonačelnika koji su jasno definisali Zakon o lokalnoj samoupravi i Satutom Glavnog grada. Navodim kao primjer Odluku o mjesnim zajednicama koja je i danas na pravnoj snazi, a koju je donijela Skupština opštine Podgorica na sjednici 26.09.1995. godine.

Te davne 1995. odluka je donijeta radi stvaranja uslova za što neposrednije i efikasnije vršenje poslova lokalne samouprave i zadovoljavanje zajedničkih potreba i interesa građana na teritoriji opštine. Polazeći od tako definisanog cilja, mjesne zajednice su dio jedinstvenog sistema lokalne samouprave. Podsjećam i na činjenicu da je pravni osnov za donošenje Odluke o mjesnim zajednicama iz 1995. Zakon o lokalnoj samoupravi koji je donijela Skupština Socijalističke Republike Crne Gore 1991. sa izmjenama iz 1995. i Statut opštine Podgorica donijet davne 1994. Danas je na pravnoj snazi Zakon o lokalnoj samoupravi koji je donijet 2003. godine, a čije su posljednje izmjene učinjene u decembru 2009. U prelaznim i završnim odredbama ovog zakona određen je rok od jedne godine od dana stupanja na snagu zakona da se „Statut i druga opšta akta usklade sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.“ Više od 20 godina nije bilo dovoljno da se poštuje ova zakonska obaveza. Novi Statut Skupštine Glavnog grada usvojen je 2011, a ono što posebno treba istaći - Ustav Crne Gore donijet 2007. značio je i promjenu sistema u državi. Ostaje otvoreno ali ne i pitanje bez odgovora zašto gradonačelnik Glavnog grada nije predložio na usvajanje Skupštini Glavnog grada Odluku o mjesnima zajednicama. Ovo i pored činjenice da je u Programu rada Skupštine Glavnog grada 2011, 2012. i 2013. godine usvojen predlog da se donese Odluka o mjesnim zajednicama i to uvijek u trećem kvartalu. Odbornički klub SNP-a je odborničkim pitanjima, i na drugi način, podsjećao i upozoravao gradonačelnika i DPS da je zaista vrijeme od 20 godina više nego dovoljno da se postupi po Zakonu o lokalnoj samoupravi, koji je, podsjećam, ostavio rok od jedne godine. Pravi odgovor na ovo pitanje jeste da gradonačelnik Podgorice ne želi da mijenja svoju odluku po kojoj je do samoorganizovanja mjesnih zajednica sam imenovao privremene organe i postavio predsjednike mjesnih zajednica i tako je ta privremena odluka ostala da živi blizu 20 godina, a predsjednici mjesnih zajednica opravdali ukazano povjerenje gradonačelnika u ostvarivanju funkcije namjesnika DPS-a kako ih i prepoznaju građani Podgorice.

Za 11. jun 2013. zakazana je 32. sjednica Skupštine Glavnog grada, koja će se održati u zgradi bivših DPO (stara zgrada Vlade), ali će se na ovoj sjednici, pored ostalog, razmatrati Izvještaj o radu javnih preduzeća i d.o.o. Na prvi pogled ništa neobično, da i danas nije u proceduri donošenja novog Zakona o komunalnim djelatnostima i čije se donošenje ne očekuje u skorije vrijeme. Pozitivni zakon po kome posluju javna preduzeća i d.o.o. i izvještaji koje će razmatrati odbornici, donijet je 1995. godine u vrijeme kada je današnja država Crna Gora bila socijalistička republika. Zakon iz 1995. nije samo zakon po kome posluju javna preduzeća i d.o.o., već i zakon po kome su ova preduzeća transformisana, što je bez presedana u savremenoj Evropi. Vlast DPS-SDP već davno je najavila i krenula u proceduru donošenja novog zakona pozivajući se na ustavni osnov iz Ustava iz 2007. i uz konstataciju da se ovim zakonom u skladu sa Ustavom uređuju pitanja od interesa za Crnu Goru. Kao razloge za donošenje novog zakona vlast je istakla da je važeći Zakon o komunalnim djelatnostima kao osnovni pravni akt koji uređuje komunalnu oblast donesen 1995. u drugačijem pravno političkom i privrednom ambijentu. Procedura donošenja je započeta 2010, a i sam gradonačelnik dr Miomir Mugoša je u svojstvu poslanika predlagao amandmane u novembru 2011. I pored svih posebno ustavnih razloga i danas je na pravnoj snazi Zakon iz 1995. uglavnom iz razloga što je taj prevaziđeni zakon omogućio da se ostvare interesi pojedinaca, a ne interesi građana Crne Gore.

Ima i onih, i to ne mali broj, koji vjeruju da je gradonačelnik Podgorice svojim amandmanima upravo potvrdio duboka neslaganja u okviru vladajuće koalicije, pa i samom DPS-u oko suštinskih rješenja u ovom zakonu. Pri tome je nesporno da je udio tadašnjeg poslanika, a danas gradonačelnika Podgorice, za neusvajanje zakona bio veoma značajan.

Preporučujemo za Vas