Predsjednik Vlade Crne Gore u nekoliko navrata je ukazivao da je spreman na saradnju sa opozicijom. Bila sam, a i još uvijek sam, u nedoumici da li je to upućeno samo parlamentarnoj opoziciji ili građanima koji imaju višegodišnje konkretne primjedbe na politiku DPS-a, koju on predstavlja. Uostalom, mnogo je više građana koji nijesu u partijama, pa ni opozicionim. Neki su rezignirani, što izražavaju i neizlaženjem na izbore. Drugi, naprotiv, nastoje da djeluju konstruktivno i aktivno u okviru svojih profesija, građanskog aktivizma i dr. Možda je g. D. Marković mislio na sve građane iz raznorodnog opozicionog bloka? Možda, rekoh i uputih ovaj ODZIV na njegov POZIV.
Sasvim konkretno, radi se o nalaženju rješenja (privremeno? alternativno? trajno?) za pristupno-izlaznu petlju autoputa.
Ministar saobraćaja, bivši kao i sadašnji, bio je do nedavno kategoričan da je ulazno-izlazna petlja kod Smokovca obuhvaćena ugovorom sa kineskom kompanijom sa kojom je izvođenje radova ugovoreno na bazi idejnog projekta. I pored njihove kategoričnosti, čak pominjanja sudske arbitraže, predsjednjik Vlade je bio umjereniji i oprezniji. Ispostavilo se s razlogom. Pristupna petlja nije ugovorena, što znači nove troškove. Doduše, g. D. Marković je, nekako u vrijeme predizborne kampanje, saopštio da se novac za pristupno-izlaznu petlju mora naći! Zašto se prvo ne izjasne pred javnošću i građanima (koji će podnijeti novi trošak) oni koji su doveli do ove zbrke? Koja košta. I petlja i zbrka.
Po nekim, dosta neartikulisanim, procjenama dodatnih 30 mil. eura. Nije navedeno da su tom sumom obuhvaćeni eksproprijacija najkvalitetnijeg kultivisanog zemljišta, stambenih i ekonomskih zgrada, puteva, vodovoda, bunara, sistema za navodnjavanje, kao i izmještanje dalekovoda. U više navrata sam ukazivala na poznatu činjenicu (osim za bivšeg i sadašnjeg ministra saobraćaja) da postoji uporište za racionalnije rješenje petlje u Prostorno-urbanističkom planu Glavnog grada. Po Zakonu urađeno kao varijantno rješenje Strganica. Kojim su mogle biti izbjegnute i dvije cijevi tunela kroz Vežešnik. Ali...
Sljedeća ulazno-izlazna petlja, koja je ugovorena, je u zoni Pelevog Brijega. Sada do te lokacije ima postojećim putem oko 25 kilometara. Moj ODZIV na POZIV g. D. Markovića opoziciji (osim ako iz POZIVA nijesu isključeni stručnjaci iz oblasti urbanističkog i prostornog planiranja) je u vidu smislenog i izvodljivog rješenja kojim se: a) štedi prostor Rogama, koji je skupa i dragocjena rezerva za budući razvoj Podgorice; b) štedi novac za petlju koja nije ugovorena, tako što se (makar privremeno) aktivira u većoj mjeri koja je ugovorena; c) urbanistički i infrastrukturno aktivira prostor, sada prilično napušten; d) znatno štedi budžet jer se umjesto skupe eksproprijacije oko 30 ha, za manje novca može eksproprisati dvostruko više zemljišta, a nakon komunalnog i urbanističkog opremanja povratiti uloženo i zaraditi (i državni i opštinski budžet). Neophodni koraci su kako slijedi.
Prvo, stornira se, privremeno do usklađivanja prostorno planske dokumentacije petlja Smokovac - Ras. Ukoliko je izrada glavnih projekata odmakla (nemam informaciju), treba ih završiti. Ali ne započinjati realizaciju petlje na ovom lokalitetu. Novac koji bi bio utrošen za petlju, odnosno njegov dio usmjeriti za projektovanje i izgradnju puta sa trećim trakama i neophodnim objektima do Pelevog Brijega. Takođe, prostor uz ovaj put isplanirati za namjene koje su konjukturne za glavni grad. Između ostalog i za stambene zone za slučajeve (koji će se neminovno pojaviti tokom legalizacije) obezbjeđenja novih urbanizovanih stambenih zona. Prednost je u eksproprijaciji mnogo jevtinijeg zemlljišta, pretežno nekultivisanog. Čini li se da je Pelev Brijeg daleko od Podgorice neka uporedi ulaze - izlaze za autoputeve po Evropi, odnosno razdaljinu do urbanih zona grada. Osim toga, graditeljska aktivnost i prometovanje zemlišta (skladišta, komercijalni objekti, proizvodni objekti, stambeni objekti) na potezu Podgorica - Danilovgrad (oko 22 kilometra) potvrđuju da uz dobar put i izglede na kvalitetnu infrastrukturu pravac Podgorica - Pelev Brijeg može biti privlačan za razna ulaganja.
Da rezimiramo, novac koji bi bio potrošen za izgradnju pristupno-izlazne petlje i skupu eksproprijaciju, a predsjednik Vlade je naglasio da će toga novca biti (možda i od onih pola milijarde novog zaduženja od marta t.g.?), zar nije bolje potrošiti za infrastrukturno i urbano opremanje novog prostora, na pragu Podgorice.
I dalje smatram da je milijarda koja će se utrošiti za prvu dionicu autoputa imala bolji učinak da su se njome rekonstruisali svi regionalni i magistralni putevi, poput puta Podgorica - Cetinje - Budva, doveli u solidno stanje lokalni i seoski putevi... Međutim, započet je autoput, nema se kud nego ići dalje. Ali ne treba ministarske previde uzimati kao opravdanje da ga još poskupimo. Varijantna rješenja se mogu naći uvijek, često kao racionalnija i prostorno opravdanija.
Autorka je vanredna profesorica u penziji na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore
Bonus video:
