Pokret za promjene u potpunosti ostaje privržen minimumu prinicipa koje treba da uključi Ustav Crne Gore u pogledu obezbjeđivanja dodatnih ustavnih garancija nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa.
U potpunosti se slažemo da se mora izbjeći bilo kakva uloga političkih institucija u donošenju odluka u proceduri imenovanja i razrješenja sudija. S druge strane, cijenimo da se u izboru modela organizacije pravosuđa mora dodatno povesti računa i o trenutnom stanju u pravosuđu, koje zahtijeva hitne i sveobuhvatne reformske mjere.
Nepodijeljena ocjena i domaće i međunaordne stručne, političke, ali i šire laičke javnosti je da je crnogorsko pravosuđe trenutno opterećeno teškim hipotekama optužbi za korupcionašku praksu i povezanost sa organizovanim kriminalom, nekompetenošću i poptunom zavišnošću od vlasti.
Ovako pravosuđe, kakvo je danas, ne može da odgovori na sve veće zahtjeve i domaće i međunarodne javnosti u vezi uspostavljanja vladavine prava i efikasne borne protiv korupcije i organizovang kriminala.
Aktulena DPS-SDP vlast je obezbijedila potunu kontrolu nad pravosuđem, tako što je iskoristila aktuleni ustavni model (čiji je autor Ranko Krivokapić) da u Sudski savjet imenuje svoje predstavnike.
Tako je predsjednik države (aktuelni potpredsjendik DPS) imeonovao dva “ugledna” pravnika, koji vjerovatno i jesu ugledni, ali još vjerovatnije nijesu nezavisni od politčkog uticaja predlagača, tj potpredsjednika DPS Filipa Vujanovića.
Član Sudskog savjeta je i ministar pravde i dugogodišnji direktor DB, koji teško u može djelovati “nezavisno” u odnosu na DPS, a posebno ne u odnosu na predsjednika DPS i kriminalnu organizaciju u čijem su sastavu dugogodišnji “istaknuti” pojedinci, koje je DB godinama štitio u njihovim kriminalnim poslovima.
Član sudskog savjeta je i poslanik, DPS Ljuidj Škrelja, koji će , takođe , uvijek, prije štititi interese DPS i Đukanovića, nego interes države i pravosuđa.
Stoga je PzP, kao istinska proevropska i reformska politička partija, snažno uvjerena da je Ustavno rješenje koje predviđa da sudije same biraju članove Sudskog savjeta iz reda sudija, samo dodatno stabilizovalo i ojačalo postojeće stanje u pravosuđu i na duži rok onemogućilo nužne reforme.
Sigurni smo da odluka sudija da za člana Sudskog savjeta “demokratski izaberu”, baš suprugu potpredsjednika DPS Filipa Vujanovića, a ranije i dvojicu problematičnih sudija, (prema kojima su sprovođenje mjere tajnog nadzora, a jedan je i osuđen za korupciju) ukazuje na nezrelost sudske zajednice da sama odlučuje i upravlja pravosuđem.
PzP, stoga, insistira da je sada prioritet obezbijediti ustavne mehanizme potrebne za sprovođenje neophodnih refromi u pravosuđu, uz puno poštovanje temeljnog prinicipa i standarda Savjeta Evrope.
Imajući u vidu trenutno stanje u pravosuđu koje je pod višetrukom kontrolom vlasti (politčkom, kriminlanom, interesnom i porodičnom) PzP je kao dio dogovora o glasanju za Ustav sklopila Politčki sporazum sa vladajućim partijama u kome smo se dogovorili da u saradnji sa Venecijanskom komisijom SW, odmah nakon usvajanja Ustava, treba uspostaviti stalni monitoring implementacije i funkcionisanja modela Sudskog savjeta predloženog Ustavom.
Ako se, na osnovu analize rezultata monitoringa, predloženi model pokaže neefikasnim, potpisnici Sporazuma su saglasni da se pokrene procedura za izmjenu modela na osnovu predloga PzP.
Mi smo predlagali model u kojem će sve članove Sudskog savjeta birati Skupština kvalifikovanom dvotrećinskom većinom. Cijenimo da u Sudskom savjetu ne treba da bude nijedna politička ličnost već isključivo sudije i nezavisni pravni stručnjaci, po mogućnosti sa iskustvom u pravosuđu.
Predlažemo da većinu članova Sudskog savjeta čine sudije koje će biti predložene od strane opšte konferencije sudija, a da ostatak članova budu nezavisni stručnjaci koje će predlagati ovlašćeni predagači.
Zbog povećanja konkurencije i izbjegavanja uticaja klanova, cijenimo da bi bilo poželjno i obezbijediti mehanizam samokandidovanja. Tako Skupština ne bi imala nikakav uticaj na izbor i razrješenje sudija, ali bi zadržala nepohodnu kontrolnu funkciju u cilju obezbjeđivanja nužnog balansa između zakonodavne i sudske vlasti.
Članovi Savjeta se biraju na četiri godine i ne mogu biti ponovo birani. Šest članova Sudskog savjeta moraju biti sudije sa stalnom sudijskom funkcijom na predlog Opšte konferecnije sudija. Ako Skupština bira ove članove Savjeta, onda da to čini između najmanje dvostruko više kandidata tj. 12 koje predloži opšta konferencija sudija koja treba da bude otvorena za javnost (novinari, predstavnici NVO).
Kandidate za preostalih pet članova Sudskog savjeta predlažu Advokatska komora, Pravni fakultet i nevladine organizacije s najmanje dvogodišnjim iskustvom u oblastima zaštite ljudskih prava, unapređenja demokratije, vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Za člana Sudskog savjeta može se samokandidovati i pravnik koji ispunjava zakonom predviđene uslove. Ove institucije ukupno predlažu 8 kandidata, između kojih Skupština bira 4, bez ograničenja u pogledu institucije ili profesije.
Venceijanska komisija nam je 12. oktobra 2007. poslala odgovor u kome navodi da naš predlog “sadrži brojne veoma pozitivne elemente. Posebno, izbor članova Sudskog savjeta u parlamentu treba da bude dvotrećinskom većinom, čime se obezbjeđuje da većina u parlamentu ne može nametnuti svoje kandidate, ne bi bilo direktnog uključivanja parlamenta u izbor i razrješenje sudija, većina članova Sudskog savjeta bila bi izabrana između kandidata predloženih na opštoj konferenciji sudija”.
Crnogorsko pravosuđe zaslužuje i kadrovski diskontinuitet i PzP cijeni da je izbor novog predsjednika Vrhovnog suda i novog vrhovnog državnog tužioca, dvotrećinskom većinom u parlamentu, nužan preduslov, uspješne implementacije predloženih reformi.
I na ovaj način PzP je pokazao i dokazao svoju posvećenost demokratskim stadardima i prinicipima ustavne nezavisnosti pravosuđa, reformski kampacitet i stručnost prilikom koncipiranja ustavnih rješenja i otvorenost prema mišljenjima i sugestijama respektabilnih NVO koje se bave ovom problematikom.
Danas, četiri godine kasnije, ispostavilo se da vlast nije ispunila politički sporazum, a da nam EU sugeriše da mijenjamo Ustav u dijelu modela upravljanja pravosuđem. PzP želi temeljnu rekonstrukciju i korijenite reforme jednog bolesnog i opasnog sistema, a Vlada nudi krečenje. Mi mislimo da nam treba bager, a Vlada nudi JUPOL.
Bonus video:
