„Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili slabosti.“ (Deklaracija sa Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Alma Ata 1978.)
Ove godine, na 70. godišnjicu osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 07. april, Svjetski dan zdravlja, obilježava se pod geslom „Univerzalna zdravstvena zaštita: svako, svugdje“. SZO poziva sve svjetske čelnike da se pridržavaju obaveza, koje su preuzeli kada su se 2015. godine dogovorili da se unaprijedi zdravlje svih ljudi, kao osnovno ljudsko pravo i kamen temeljac održivog razvoja i globalne bezbjednosti.
Univerzalna zdravstvena zaštita podrazumijeva da svaka osoba, svugdje, ima pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, bez problema sa njihovim plaćanjem.
Sve lošija ekonomsko-socijalna situacija, kao što je u Crnoj Gori, utiče na zdravlje ljudi, a pretpostavljeni nivo zdravstvene zaštite nije dovoljan da se očuva zdravlje stanovništva. Uzroci obolijevanja ljudi su, prije svega siromaštvo, neadekvatna ishrana, nezaposlenost, neodgovarajući uslovi rada i stanovanja... dok Deklaracija iz Džakarte (1997.) za preduslove zdravlja predviđa: mir, obrazovanje, socijalnu sigurnost, stabilni ekosistem, održivo eksploatisanje resursa, socijalnu pravdu, ljudska prava, itd.
Bolja pozicija crnogorskog zdravstva na ljestvici Evropskog zdravstvenog potrošačkog kodeksa, čime se zvaničnici hvale, ne znači ama baš ništa, jer su u našoj državi duboko ukorijenjeni svi preduslovi za masovno obolijevanje ljudi, kao da je nekome cilj da ubrza smanjenje broja stanovnika u Crnoj Gori.
Najviše ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti, koje su uzrokovane siromaštvom, neadekvatnom ishranom, stresovima, zagađenošću vazduha i nezdravim stilovima življenja uopšte. U 2016. godini od ukupnog broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti je preminulo 58,98 %, od kancera 20,92 %, dijabetesa 4,81 %, itd. (“Naš svijet u podacima”- fosmedia.me)
Sve starosne grupe građana u Crnoj Gori su žrtve kardiovaskularnih oboljenja. Naravno da najviše stradaju stariji ljudi, kojih je na popisu 2011. godine u dobi preko 60 godina bilo 18,3 %, a preko 65 godina 12,8 %.
Prema izvještaju Crnogorskog društva za borbu protiv raka, u Crnoj Gori svake godine od karcinoma oboli 1.500, a umre 1.000 građana, od kojih od karcinoma pluća oko 300. Registrovanih dijabetičara imamo oko 35.000, dok struka smatra da oko 15.000 ljudi ne zna da boluje od te bolesti. Tragično je da od “staračkog dijabetesa” masovno obolijevaju mladi ljudi, upravo zbog neurednog načina života.
Naš zdravstveni sistem, koji se uvijek nalazi u fazi krpljenja i zakašnjelih reformi, i pored svih raspoloživih informacionih sistema, ne raspolaže podacima o broju oboljelih od mnogih hroničnih bolesti, a kamoli da je osposobljen da brine o zdravlju građana Crne Gore. On je priča za sebe.
Problemi življenja su ubrzali širenje depresije i svih posljedica koje ona sa sobom nosi (alkoholizam, narkomanija, nasilje u porodici, suicid, itd.) Prema procjenama SZO očekuje se da će 2020. godine depresija biti drugi svjetski zdravstveni problem, što u siromašnim i zemljama u razvoju odavno jeste, a već 2030. godine zauzeće prvo mjesto. Crno nam se piše!
Bonus video:
