Kriminal, u interpretaciji predsjedničkog kandidata vladajuće partije, jeste pratilac civilizacijskog razvoja. Tako da je to, pokazatelj uspjeha onih koji vode društvo, koliko shvatam. U najkraćem, i u suštini - kad sljedeći put bomba eksplodira negdje u vašem susjedstvu, nemojte se uplašiti. To je više razlog za civilizacijsku radost. Budite srećni - to samo znači da Crna Gora ide naprijed. Bojim se da će ovu svijest biti teže protjerati nego par ruskih diplomata ili pseudo-diplomata.
Kada je MOK svojevremeno krenuo u obračun sa ruskom politikom državnog dopinga u sportu, i diskvalifikovao stotine ruskih sportista sa velikih takmičenja, mnogima je izgledalo pretjerano. Mnogi su bili spremni da dobace samo do onog - A Amerikanci? No, vrlo brzo je postalo jasno da Rusija pristaje na kazne, odnosno, država nije imala odbranu, stvar je bila jasna. Država kao pokrovitelj dopinga: suvišak patriotizma ili samo obična pokvarenost? Međunarodna akcija protiv ruskog dopinga bila je vrlo smislena. I dala je rezultate. Malo je vjerovatno da će se nakon ovoga nastaviti sa takvom praksom.
Protjerivanje ruskih diplomata diljem Evrope sada gotovo da ima dimenziju konsenzusa te vrste. Razlog - trovanje u Engleskoj. Ipak, koliko god u sličnim prilikama svi u Crnoj Gori vole da pametuju, ovdje stvari izgledaju kristalno jasno.
Protivnici protjerivanja gotovo sladostrasno vole da napomenu da je Crna Gora mala. I da ne smije sebi da dozvoli ovo ili ono. Ali, jasne osude trovanja nema. Niti principijelnog mišljenja - tada nije važna veličina. Valjda doživljavaju da je ruska diplomatija i kao vojna formacija sasvim respektabilna, pa da treba biti oprezan. Mnogi se čude, premda u državi u kojoj se i ruskim državljanima sudi za pokušaj državnog udara, protjerivanje ruskih diplomata ne bi moralo biti tako čudno.
Na koncu, vjerovatno je i u stvarima diplomatskim Rusija nevina koliko i u sportskim...
Proteklih godina dosta se pisalo i istraživalo o političkim ubistvima iza kojih je stajala jugoslovenska tajna policija. Danas se ispostavlja - iako je to tada s indignacijom odbacivano kao mogućnost, a kamoli zasnovana optužba - da su državni ubice nalazili svaku moguću pomoć baš u ambasadama. Gotovo sigurno bi se moglo reći - da su jugoslovenski komunisti takve manire preuzeli od sovjetskih kolega. Mislite da su Putinove ambasade humanizmu naklonjenije od nekadašnjih sovjetskih ispostava po svijetu? Malo je vjerovatno.
Jedan znakovit detalj. Ovih dana - budući da su sada svi stručnjaci za diplomatiju i diplomatske finese - na svakom koraku ljudi se izjašnjavaju o protjerivanju ruskih diplomata. Neki su žestoko protiv toga. Nekolicinu takvih - dakle, protivnika protjerivanja - pitao sam jednostavnu stvar: da li vjeruju da Rusi nisu pokušali likvidirati izvjesnog Skripalja u Engleskoj. Niti jedan od crnogorskih rusoljubaca sa kojima sam pričao nije kazao da u to ne vjeruje. Svi, do jednog, izrazili su uvjerenje da su to uradili upravo Rusi. Ne samo uvjerenje, i stanovit ponos povodom toga. OK, pa zašto se onda bunite, onda je protjerivanje zasluženo. Nije, kažu odreda, to je samo zato što su Rusi... I tako dalje.
Nije lako s Crnogorcima. A još manje, izgleda, sa Rusima.
Čak i u kratkom razgovoru sa predstavnikom takvog mišljenja shvatićete da je on iskreno oduševljen zbog svakog otrovanog „izdajnika“ bilo gdje u svijetu. Da se divi Rusiji i voli je zato što je snažna i radi sve „po svom“. Kao što, shvatićete u razgovoru, mrzi Ameriku zato što je - snažna i radi sve „po svom“. Kako, molim? Onda se sjetite - ovo je Crna Gora, ovdje principijelno mišljenje još nije otkriveno... Zapravo - protjerano je odavno.
Bonus video:
