STAV

Crnogorski Zaev

6458 pregleda 21 komentar(a)
Zaev, Bečić
Zaev, Bečić

U novogodišnjem obraćanju građanima Makedonije, Zoran Zaev je 31. decembra 2015. godine poručio: „Nakon istine, uvijek dolazi pravda. Godina 2016. će biti godina pravde koju ćeš moći da ostvariš u pravednim institucijama. Živjećeš u pravednom društvu. Zato što ćemo na poštenim izborima da odlučimo pravedno, za sebe, za svoju djecu, za budućnost naše zajedničke države“. Zaev je time najavio borbu za fer izbore i smjenu vlasti.

Za najavljeno se i izborio. Izborni proces je bio fer, stranka čiji je Zaev lider je ostvarila dobar rezultat, a on je sredinom 2017. izabran za predsjednika makedonske vlade. Njegova osnovna poruka makedonskom građaninu glasila je da je preduslov za život u pravednom i slobodnom društvu mogućnost da isti taj građanin odlučuje i bira na poštenim izborima. Bitka za poštene izborne uslove je, dakle, postavljen kao pretpostavka za sve drugo. U Crnoj Gori su 2016. godine, takođe, organizovani parlamentarni izbori. Za razliku od makedonskog, crnogorski parlament je nakon izbora postao krnji, budući da je kompletna opozicija osporila legitimitet izbornog procesa. Iako su predstavnici pojedinih parlamentarnih stranaka odlučili da prekinu bojkot, to nije obezbijedilo nedostajući legitimitet zakonodavnom tijelu. Suprotno tome, aferom “Koverta” potvrđeni su teški defekti izbornog procesa i dubinska kriza parlamenta i drugih, prije svega političkih institucija.

U oktobru 2018. godine krnja Skupština formirala je Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odluku o formiranju Odbora podržale su stranke vladajuće koalicije i pojedine opozicione stranke, među kojima je najvažniju ulogu imao Demokratski front. U periodu od oktobra 2018. do avgusta 2019. godine ovaj Odbor nije uradio niš tavidljivo, pa su ga pojedini analitičari s razlogom nazvali klinički mrtvim. Osim toga, odluka o obrazovanju Odbora je po sadržini bila takva da je poštene izbore činila sve daljim. Otud i značaj inicijative Demokrata iz jula mjeseca ove godine da reaktualizuju dokument koji se prepoznaje po nazivu “Briselski plan”, a koji je predstavnicima Evropske unije prezentovan prošle godine. Sadržina plana je, uz podršku Evropske unije, krajem jula u cjelosti usvojena skupštinskom odlukom o izmjeni pravila rada Odbora i tako postala važan preduslov za uvođenje reda u izborni proces.

Zahvaljujući snažnoj ulozi Evropske unije u Crnoj Gori, zaživio je plan koji obezbjeđuje uslove za dogovor o poštenim parlamentarnim izborima 2020. godine. Demokrate su, zajedno sa svojim političkim saveznicima, danas najzaslužnije jer su uspjele da se u saradnji sa EU izbore za ono što Crnoj Gori nedostaje punih trideset godina - to je postavljanje preduslova za puno poštovanje volje građana.

U makedonskom društvu koje je bilo polarizovano, koje je prolazilo kroz dubinsku krizu i u kojem nisu birana sredstva za diskreditaciju političkih protivnika iz opozicije Zoran Zaev je uspio. A uspio je jer je sve započeo borbom za poštene izbore i u toj borbi istrajao. Sličnu borbu danas u Crnoj Gori vode emancipatorske snage, na čelu sa liderom Demokrata Aleksom Bečićem. Zadat je prvi i ozbiljni udarac načinu upravljanja DPS-a, koji se uz asistenciju Demokratskog fronta punu godinu opirao dogovoru o poštenim izborima, ali je prošle nedjelje poklekao.

U svoj pad DPS je povukao i Demokratski front, jer se novim pravilima o radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva sprečava mogućnost trulih dogovora ove dvije političke formacije. Time je otvoren prostor za presudni uticaj modernizacijskih aktera u Crnoj Gori, a za Demokrate prilika za preuzimanje liderstva ne samo u krugu opozicije, već ukupno u crnogorskoj politici. Bečić je demonstrirao suštinski najvažniji pristup – usmjerenost ka rješenjima, cilju i umijeće da se nađe put do rješenja u javnom interesu.

U savremenoj demokratiji vlast je servis građana koji amortizuje konflikte i pronalazi optimalna rješenja. Svojim radom, pristupom i rezultatima, Demokrate su se sa svojim saveznicima, u susret izbornoj godini, nametnule kao centralni kandidati za vršenje vlasti i preuzimanje mjesta predsjednika crnogorske vlade nakon poraza DPS-a na parlamentarnim izborima 2020. godine. Otud i ovoliki broj napada koji dolaze sa mnogih strana ovih dana na Demokrate.

To je nova realnost naše političke scene i ona je obećavajuća, osim za one koji nemaju sposobnost da se suoče sa realnošću. Suočavanje sa realnošću je u ovom trenutku bolno kako za DPS, tako i za pojedine opozicione partije. Uprkos tome, uspjeh borbe za političke promjene i za pravdu već sada se čini izvjesnim. Imamo našeg, crnogorskog Zaeva i u ovom momentu je od presudne važnosti da ga podržimo i pridružimo se u njegovoj posvećenoj, srčanoj i pravednoj borbi za bolje crnogorsko društvo u kojem će glas građanina da se čuje i da vrijedi.

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")