Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je, 11. marta 2020. pandemiju covid-19. Ova epidemija se može zaustaviti, ali samo kolektivnim, koordinisanim i sveobuhvatnim pristupom koji stavlja u pogon sve mehanizme vlasti, izavio je generalni sekretar SZO dr Tedros Adhanom Gebrejesus.
Međunarodni turizam je doživio pad 2003. godine nakon SARS-a i rata u Iraku i 2009, usred ekonomske i finansijske krize, a zatim snažan i brzi oporavak narednih godina. Da li će tako biti i sa ovom krizom?
Svjetska turistička organizacija (UNWTO) upozorava da je turistički sektor jedan od najteže pogođenih privrednih sektora, od izbijanja covida-19, što se ogleda kroz ponudu i potražnju putovanja. Kriza koja je krenula u Kini, vodećem svjetskom emitivnom tržištu, danas eskalira u vodećim receptivnim destinacijama - Italiji, Španiji, Francuskoj. Geografsko širenje covida-19 će prouzokovati opadanje međunarodnih dolazaka u 2020, što će rezultirati gubitkom međunarodnih prihoda od turizma, koji će u potpunosti uzdrmati turizam, kao najelastičniji dio globalne ekonomije. Uticaj pandemije na ekonomiju, učinio je da je turizam postao najteže pogođeni sektor do sada, potvrdio je Z. Pololikašvili, gen. sekretar UNWTO.
Iz European Travel Comision (ETC) su saglasni: Turizam i turistički sektor su posebno pogođeni. Trenutno su u pitanju milioni radnih mjesta, dok mala i srednja preduzeća rizikuju da prestanu sa radom.
Podrška turizmu mora biti prioritet u odgovoru na krizu.
Predložene su hitne mjere:
- državna pomoć za sektor turizma i putovanja,
- brz i pristup kratkoročnim i srednjoročnim kreditima u cilju likvidnosti,
- fiskalna olakšica (na izvornom tržištu, i na destinacijskom nivou),
- zaštita radnika od nezaposlenosti i gubitka prihoda,
- brzo pokretanje evropske sheme za reosiguranje od nezaposlenosti,
- odlaganje fiskalnih i socijalnih doprinosa,
- usvajanje privremenih aerodromskih slotova,
- akcija podrške za šire područje kulture.
Svjetski savjet za putovanja i turizam (WTTC) upozorava da korona virus dovodi u opasnost više od 50 miliona radnih mjesta u svjetskom turizmu, što se ocjenjuje jednom od jačih posljedica te pandemije na neki sektor. Kada dođe vrijeme, WTTC i globalni privatni sektor biće spremni da pomognu i podrže vlade i zemlje da se oporave, izjavila je direktorica WTTC-a Glorija Gevara.
Analize pokazuju da bi globalna turistička industrija ove godine mogla pasti za 25%, što bi dovelo do smanjenja broja radnih mjesta između 12 i 14%. Stoga se poziva na preduzimanje mjera kako bi se omogućio brzi oporavak sektora:
- lakša putovanja s uklanjanjem ili pojednostavljenjem viznih režima,
- uklanjanje nepotrebnih prepreka u morskim i zračnim lukama, - fiskalna politiku sa smanjivanjem ili uklanjanjem poreza koji povećavaju troškove putovanja,
- uvođenje podsticaja i olakšica za preduzeća na koje je virus najviše negativno uticao, - podrška destinacijama uz veće budžete za promociju i razvoj proizvoda.
Bojim se da poslije pandemije covida-19, ne dođe globalna ekonomska kriza.
U Crnoj Gori Vlada i državni organi preduzimaju mjere kako bi zaštitili društvo od pandemije. Prioritet je na suszbijanju bolesti sa ciljem da se sačuvaju ljudski životi.
Kad prestane opasnost treba nastaviti sa normalnim životom i privrednim oporavkom. Do tada, turizam je na čekanju - svi postulati koji ga čine su stopirani ili suspendovani.
Sezona je pred nama, strah (virus) u nama. Ko će pobijediti? Dok se borimo sa opakom bolešću, građani se mole da poštuju preporuke zdravstvenih radnika, u cilju očuvanja zdravlja i bezbjednosti.
O turizmu, ili kako krenuti u oporavak, malo riječi. Kad dođe bolje vrijeme, a mora doći, kako će izgledati turistički povratak?
Siguran sam da će turizam, na meniju mjera za oporavak crnogorske privrede, biti prva karika ekonomskog preporoda.
Turizam je u karantinu. Zasad zdrav, otporan, izolovan od moguće bolesti.
On će se pokrenuti kad nestane korona virus, ne samo u našoj zemlji, regiji, kontinetu, nego u svijetu. Moramo biti čisti, kao i zemlje iz kojih dolaze turisti. Zato se traži zdrav gost za zdrav turizam. Kako izaći iz ove krize? Pobijediti korona virus, i kod nas i u svijetu. Kad? Nije na turističkom sektoru.
Sezona može početi za 30, 50,... X dana, a možda je neće ni biti ove godine.
Vlada CG je usvojila Prijedlog hitnih mjera kao podrška građanima i privredi u cilju umanjenja negativnih efekata od epidemije korona virusa. Konkretno o turističkom sektoru nije bilo mnogo riječi. Slažem se, nije vrijeme?
Iz CBCG se mogla čuti procjena: ukoliko trenutna situacija potraje 60 dana, turizam i građevinarstvo će imati pad od 90%, a saobraćaj 60 %. U tim okolnostima nastaviće se pozitivna stopa rasta. Četvoromjesečna kriza uvela bi privredu u blagu recesiju, a tromjesečna svela rast BDP-a oko nule.
Najbolju procjenu uticaja krize na turizam je dao državni sekretar Ministarstva turizma i održivog razvoja Damir Davidović za “Vijesti” (17. mart): Ne zaboravimo da je u najvećem dijelu Evrope sektor prevoza putnika značajno ograničen, da su ograničena sva nepotrebna putovanja, da su na snazi u velikom broju zemalja ograničenja u radu svih segmenata sektora ugostiteljstva, te da trpe gubitke svi segmenti evropske privrede. Pandemija korona virusa ima veoma negativne posljedice za globalnu industriju turizma i putovanja.
Može li glavna sezona, ako je bude, koliko-toliko ispeglati, ionako, lošu zimsku sezonu i totalnu blokadu turističko-ugostiteljskog sektora?
U svakom slucaju, PRIPREMA za glavnu sezonu, post sezonu, ili onu dogodine, mora početi što prije.
Turistički poslenici nemaju pravo da sjede i spavaju.
Isto tako turistički sektor (i vezane privredne grane) mora razmišljati o povratku na svjetsko tržište na velika vrata.
Treba pripremiti strategiju izlaska turizma iz krize. Formirati krizni ekspertski tim od strane Ministarstva za održivi razvoj i turizam u kojem bi bili predstavnici poslodavaca, radnika, udruženja, fakulteta. Kombinacija prakse i teorije.
Preporuke svjetskih i evropskih organizacija treba primijeniti. Već danas turističko-ugostiteljski sektor nailazi na probleme, koji će vremenom eskalirati. Zato se nameću pitanja i mjere koje treba hitno preduzeti, ne treba čekati kraj krize da ne bi bilo kraha turizma na duži period.
Bez rada nema prihoda, pa nema ni plata. Sačuvati zaposlene kroz isplatu redovnih (zakonom umanjenih) primanja. Bespovratna finansijska podrška tokom blokade i oslobađanje od doprinosa, za ovu godinu.
Nedostatak sezonskih radnika će eskalirati početkom sezone. U zavisnosti od popunjenosti kapaciteta zavisiće i broj sezonaca. I za njih su potrebna novčana sredstva. Vlada je ugovorila odlaganje poslovnih obaveza, moratirujum, grejs period. Zašto ne razmišljati o oslobađanju.
Omogućiti vaučere za odmor za domaćeg gosta, koji bi iskoristio u zavisnosti od vremena.
Ako nije sistemski riješeno pitanje brzog oporavka, usvojimo lex specialis, u cilju oporavka turističkog sektora.
Autor je urednik časopisa “Putovanja”
Bonus video:
