STAV

Kocka je bačena: Koliko će trajati oporavak crnogorske ekonomije?

Zaključak iz naše analize je veoma jasan: u najboljem scenariju, ako se pandemija izazvana korona virusom okonča u junu 2020. bez povratka tog virusa na jesen, ukupan oporavak crnogorske ekonomije će trajati 3 godine. Još jednom, važno je naglasiti da ovaj oporavak ne znači samo oporavak BDP-a, već uključuje i druge indikatore koje utiču na ukupnu ekonomsku sliku Crne Gore
32159 pregleda 38 komentar(a)
Oporavak od krize, Foto: FC
Oporavak od krize, Foto: FC

Za početak, vratimo se u istorjiu: ako ćemo vjerovati istoričarima, Rubikon je zapravo bio malo veći potok; ipak, njegov značaj za Rimsku Republiku leži u njegovom položaju, označavajući zvaničnu granicu između Italije i Galije (današnje Francuske i sjeverne Italije), kojom je upravljao Gaj Julije Cezar.

Prema zakonima Rimske Republike, prelazak ovog potočića imao bi ozbiljne posljedice - svaki provincijalni guverner, koji bi predvodio vojsku preko granice u Italiju, bio bi proglašen javnim neprijateljem Rimske Republike. Jednostavno napisano, prelazak Rubikona bio bi ratni čin koji automatski dovodi do građanskog rata.

Desetog januara 49. godine prije nove ere, svjesno birajući da pregazi Rubikon, Gaj Julije Cezar citira omiljenog grčkog dramaturga Menandra: “Kocka je bačena”. Građanski rat u Rimskoj Republici je mogao da počne.

Krah neoliberalne dogme

Globalna ekonomija i povezani socio-ekonomski odnosi u društvu nalaze se pod snažnim pritiskom koji proizvodi pandemija korona virusa. Posebno su ugrožene i ranjive male, otvorene ekonomije zemalja u razvoju koje su izuzetno osjetljive na eksterne šokove. Zapravo, otvorene ekonomije zemalja u razvoju, koje su svoj ekonomski rast ostvarile usljed nekontrolisanog, neproduktivnog i prožetog korupcijom zaduživanja sa jedne i sistematskog predatorskog uništavanja domaće proizvodnje sa druge strane, biće višestruko snažnije pogođene krizom od razvijenih zemalja, dok će im za oporavak društva u cjelini trebati mnogo više vremena.

Nažalost, Crna Gora je jedna od ovih ekonomija sa snažno ugrađenom neoliberalnom dogmom u svom ekonomskom sistemu, koja ovih dana pokazuje svoje suštinske strukturne probleme. Konstantno ponavljanje i oslanjanje na mantru “nevidljive ruke tržišta” jednostavno ne “radi” u realnom životu; neoliberalna ekonomija ne može da riješi ovako ozbiljan ekonomski problem bez direktnog uključivanja svog najvećeg neprijatelja - države.

Ipak, Crna Gora danas ne može intenzivno koristiti fiskalne mehanizme koji su bili mogući prije 10 godina. Tu prvenstveno mislim na mehanizam javnog duga (2006. iznosio oko 30% BDP-a), koji je u najvećoj mjeri apsorbovao šokove koji je kriza iz 2007. proizvela. Prema dostupnim zvaničnim makroekonomskim podacima, Crna Gora se u međuvremenu intenzivno zaduživala (javni dug sa garancijama na kraju 2019. iznosio je oko 85% BDP) kako bi finansirala ogromnu tekuću državnu potrošnju, ali i mahom promašene i neproduktivne investicije, tako da sada nema previše kapaciteta niti vremena za uspostavljanje mehanizama koji će nas zaštititi od globalne recesije koja će, po svim prilikama, trajati godinama.

Koliko vremena će nam trebati za oporavak?

Devastirajući efekti ekonomske krize izazvani korona virusom tektonski će uzdrmati temelje naše ekonomije uz prožimajuće negativne uticaje na sve strukture našeg društva čije će se posljedice osjećati u godinama koje slijede.

Imajući to u vidu, pripremili smo detaljnu analizu i projekciju oporavka crnogorske ekonomije koja se zasniva na pažljivom sagledavanju i modeliranju brojnih varijabli (ukupno 18) koje oblikuju i imaju presudan uticaj na ukupnu sliku naše ekonomiju. Modelirali smo 3 scenarija, kako bismo imali jasnu sliku o potrebnim alatima koje država mora iskoristiti u zavisnosti o dužine trajanja pandemije.

Većina analiza se zasniva na projekciji stope rasta BDP-a, kao osnovnog mjerila oporavka ekonomije. Uvažavajući ovakav pristup, naša analiza, pored BDP-a, uvažava i dodatni set ekonomskih indikatora: stopu nezaposlenosti, deficit budžeta, deficit platnog bilansa, neto tok stranih direktnih investicija, javni dug, realne zarade, stopu inflacije.

Ovako strukturiran holistički pristup nam je omogućio da dublje sagledamo problematiku naše ekonomije i uočimo isprepletane uticaje specifičnih varijabli koje, u zavisnosti od vremenskog horizonta u kome se posmatraju, imaju drugačiji uticaj na oporavak ekonomije.

Zaključak iz naše analize je veoma jasan: u najboljem scenariju, ako se pandemija izazvana korona virusom okonča u junu 2020. bez povratka tog virusa na jesen, ukupan oporavak crnogorske ekonomije će trajati 3 godine. Još jednom, važno je naglasiti da ovaj oporavak ne znači samo oporavak BDP-a, već uključuje i druge indikatore koje utiču na ukupnu ekonomsku sliku Crne Gore.

U scenariju da pandemija korona virusa potraje 6 mjeseci i u potpunosti obuhvati ljetnju turističku sezonu 2020, situacija se značajno pogoršava - oporavak crnogorske ekonomije će trajati 6 godina.

Na kraju, prema trećem scenariju, ukoliko kriza bude trajala 18 mjeseci i obuhvati dvije ljetnje turističke sezone (2020. i 2021.), uz veliku neizvjesnost za obezbjeđivanje neophodnog eksternog finansiranja koje će se mjeriti iznosom većim od milijardu eura, Crnoj Gori će trebati čitava decenija da se oporavi od ekonomskog šoka koju je izazvala pandemija korona virusa.

Metodologija

Za potrebe modeliranja navedenih scenarija, polazna tačka su bili brojni inputi iz Programa ekonomskih reformi (PER) 2020- 2022, koje je Vlada usvojila u januaru ove godine. Citiram PER: “Model rasta crnogorske ekonomije u srednjoročnom periodu baziraće se na daljem visokom nivou investicione aktivnosti, rastu privatne potrošnje i povećanju izvoza roba i usluga shodno većoj diverzifikaciji ekonomije i rastućim prihodima u sektoru turizma.” S obzirom na činjenicu da će turizam ove godine gotovo kolabirati, što će usloviti pad lične potrošnje, investicije će biti svedene na najmanju moguću mjeru, dok će uvoz biti gotovo prepolovljen, a izvoz desetkovan, jasno je da je model rasta naše ekonomije suštinski ugrožen i da je rast ekonomije nemoguće ostvariti. Iz tog razloga, definisali smo i analizirali 18 varijabli kako bi na sveobuhvatan način sagledali uticaj pandemije korona virusa na crnogorsku ekonomiju. Lista i smjer varijabli: 1. Snažan rast deficita budžeta 2. Snažan rast deficita tekućeg računa platnog bilansa 3. Snažan pad domaćih i stranih investicija 4. Stagnacija kreditiranja preduzećima i domaćinstvima 5. Slabo interesovanje za program ekonomskog državljanstva 6. Snažan rast javnog duga 7. Pad bruto domaćeg proizvoda 8. Snažan pad prihoda od poreza, doprinosa, akciza i ostalih prihoda budžeta 9. Snažan pad domaće potrošnje koja čini 75% BDP 10. Snažan pad zaposlenosti 11. Snažno povećanje stope nezaposlenosti 12. Snažan pad realnih zarada 13. Pad cijena nafte uz povećanje cijena hrane daju neutralan efekat na inflaciju 14. Stagnacija poljoprivredne proizvodnje zbog slabije ljetnje turističke sezone 15. Snažan pad sektora građevinarstva 16. Snažan pad sektora vađenja ruda i kamena 17. Snažan pad prerađivačke industrije 18. Snažan pad usluga smještaja i ishrane

Kocka je zaista bačena

Crna Gora se nalazi pred izazovom bez presedana u svojoj novijoj istoriji. Svi parametri pokazuju da će udar krize na crnogorsku ekonomiju biti izuzetno snažan ali i dugotrajan, kao i da će obuhvatiti sve segmente društva bez izuzetka. Ipak, najjači udar će pretpjeti naši najsiromašniji građani i ugrožene grupe stanovništva, dok će se srednja klasa suočiti sa značajnim snižavanjem plata kao i gubicima solidno plaćenih radnih mjesta.

Odgovor države Crne Gore na ovaj izazov mora biti snažan, sveobuhvatan i pravovremen uz odlučno odbacivanje neoliberalnog modela rasta koji je do sada odlikovao naš ekonomski sistem. Svako odlaganje u praktičnom sprovođenju mjera i izostavljanje ugroženih kategorija našeg društva za sobom nosi rizik trajnih poremećaja u ukupnim društvenim odnosima koji mogu dovesti do intenzivnog povećanja siromaštva, realne socijalne ugroženosti i drastičnog povećavanja nejednakosti u našem društvu. Dosadašnje donešene ekonomske mjere su nedostatne za problem sa kojim se suočavamo; vrijeme je za teške, bolne ali i jedine ispravne odluke kako bi se sačuvala crnogorska ekonomska supstanca. Autor je izvršni direktor Fidelity consultinga

Preporučujemo za Vas