STAV

”Stvaranje” i ”otvaranje” turizma

Turisti će ubuduće birati dominantno “zdrave” i odgovorne destinacije. Za sada, niti smo zdravi, niti odgovorni

4698 pregleda 5 komentar(a)
ILustracija, Foto: Printscreen
ILustracija, Foto: Printscreen

Svi akteri crnogorskog turizma su u kolapsu: državne institucije (ostaci nekadašnjeg MORT-a i Nacionalna turistička organizacija), hoteli, aviokompanija, ugostiteljski i servisni kapaciteti, pa i aerodromi koji su mogli najbezbolnije prevazići kovid barijeru. Dakle, turistička Crna Gora je pred kapitulacijom, ali ne samo zbog kovida, već i zbog dugogodišnje pogrešne turističke strategije.

Snishodljivi turistički lideri, bez integriteta, bez ideje i želje da isprate savremene trendove, uz promašeni destinacijski marketing, iskompomitovali su crnogorski turizam.

Turistički „spavači“ preskočili su osnovnu lekciju kovid-marketinga koja glasi: tokom pogoršanja epidemiološke situacije neohodno je intenzivirati krizni marketing menadžment i kriznu komunikaciju. Sljedeća propuštena lekcija ukratko glasi: povoljnija epidemiološka slika, podrazumijeva nastavak intenzivnih kampanja, ali prilagođenih fazi oporavka turizma. Sve navedeno je izostalo.

Stoga je potrebna urgentna intervencija nove Vlade i kontrola haosa u sektoru turizma.

Sinhronizovano i prije svega vješto, moraju se pripremiti uslovi za pokretanje turizma, Crna Gora ne smije biti ”zatvorena”. Turizam joj je neophodan, od njega zavisimo. Moramo ubrzano da ga oporavimo i pronađemo balans između turizma i zdravlja domaćeg stanovništva i gostiju. Koordinisanim aktivnostima mora se povratiti povjerenje i izgraditi reputacija. Ali kako? Znalački, profesionalno i u skladu sa novim kovid-19 marketing i komunikacionim standardima, koji važe u segmentu turizma i putovanja.

Na osnovu međunarodne pozitivne prakse i iskustva stručnjaka koji se bave oporavkom turizma od kovida, moguće je formulisati par osnovnih preporuka.

Preporuka 1 - Širom svijeta, državne turističke institucije u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, kreiraju smjernice za oporavak turizma. Ovo treba da bude orijentacija i novog Vladinog epidemiološkog tijela, koje u svom sastavu treba da ima i stručnjake iz oblasti turizma. Samo zdravo (i srećno - “tourism happiness index") lokalno stanovništvo može da bude dobar domaćin. Turisti će ubuduće birati dominantno “zdrave” i odgovorne destinacije. Za sada, niti smo zdravi, niti odgovorni.

Preporuka 2 - Promocija kovid odgovornih destinacija (covid responsible destiantions), vodeća je preporuka međunarodnih eksperata. “Crna Gora - kovid odgovorna destinacija” treba da bude novi crnogorski brend. Iako smo samom u vrhu svjetske liste po broju inficiranih slučajeva u odnosu na broj stanovnika, čim se stabilizuju epidemiološke prilike, treba stvarati Crnu Goru kao “Prvu evropsku kovid odgovornu destinaciju”. Odgovorna destinacija podrazumijeva čitav set protokola koji se sprovode na svim nivoima, ”po dubini”, od aerodroma, preko aviokompanija i hotela, do uslužnih djelatnosti. Protokoli moraju da sadrže detaljne “filtere rizika” (risk filters). Treba da budu prezentovani efikasnom nacionalnom kampanjom kojom se povećava nivo odgovornosti lokalnog stanovništva.

Preporuka 3 - Neohodno je osvrnuti se na avio-kompanije, baš zato što su one najveća žrtva epidemije jer bi nakon njenog okončanja, upravo one mogle biti i najveći promoteri destinacije. Destinacija ne može biti odgovorna, sa neodgovornom avio-kompanijom i aerodromima. Širom svijeta, u avijaciji se sprovode ekonomična, tehnološko-inovativna rješenja koja, osim što povećavaju bezbjednost, poboljšavaju i rejting destinacije. Nije dovoljno biti inertni podržavalac opštih IATA, EASA avijacijskih preporuka i objaviti ih na sajtovima, kako su uradili naši avijacijski “eksperti”. Treba kreativno stvarati nove modele i procedure, shodno iskustvima i praksi odgovornih aviokompanija i aerodroma, što je izostalo u crnogorskom civilnom vazduhoplovstvu i predstavlja kočnicu oporavka turizma.

Preporuka 4 - Održivost treba da postane sinonim za turizam. Vodeći računa o klimatskim promjenama, čije posljedice mogu biti drastičnije i dugoročnije od kovida, pravi je trenutak da se Crna Gora orijentiše na održivi turizam. Klimatske promjene sa sobom donose i šanse koje dosadašnji crnogorski turistički znalci nisu ni prepoznali, da ne kažem iskoristili. Na primjer, prilagođavanje zimskog turizma klimatskim promjenama je aktuelno duže od decenije, a u Crnoj Gori svake godine prebaciju odgovornost na snijeg koji nije pao na planinama ili sunce koje nije “dovoljno sjajno” na primorju.

Ideje za oporavak turizma, rebrending destinacije i novo pozicioniranje su brojne, ali je trenutak posljednji. Kao mala zemlja, koja se pri tom nalazi u blizini značajnih emitivnih tržišta, Crna Gora ima veliku šansu za oporavak.

Više ne postoji ni jedno opravdanje za dezorijentisanost u crnogorskom turizmu i putovanjima.

Autorka je članica Izvršnog odbora World Tourism Organisation (WTN), predsjednica WTN za Balkan i počasna konzulka Sejšela u Crnoj Gori

Preporučujemo za Vas