NEKO DRUGI

S virusom kompromisna rješenja ne pomažu

To što vlade često nisu slušale stručnjake, već su uvodile polovične mjere s polovičnim rezultatima, treba pripisati i raširenim pritiscima iz poslovnih krugova, koji ponavljaju da će propasti ako se uvede novo zaključavanje - što je djelimično tačno

2225 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Printscreen
Ilustracija, Foto: Printscreen

Ljudi imaju različita mišljenja o tome jesu li najnovije pooštrene mjere protiv pandemije dobre ili loše, koje bi djelatnosti valjalo pustiti da rade, a koje zatvoriti, kome omogućiti prelazak županijske granice, a kome ne. Međutim, dosadašnje iskustvo s pandemijom ne ostavlja nikakve dvojbe da se virus može obuzdati samo oštrim mjerama i da se bez njih ni gospodarstvo neće oporaviti.

Svi kompromisi, prema kojima s jedne strane treba voditi brigu o zdravlju, a s druge činiti to tako da se ne naškodi uslužnim djelatnostima, išli su u prilog širenju bolesti i gurnuli zdravstveni sustav na rub kolapsa. Žrtve tog polovičnog pristupa na kraju postaju ne samo ljudi, nego i gospodarstvo, koje je u studenome i prosincu kliznulo u novu recesiju u cijeloj Europi, pa i u Hrvatskoj. Hvaljeni švedski model, u kojem su vlasti izbjegavale zaključavati gospodarstvo, već su odgovornost za obuzdavanje virusa prenijele ponajprije na same građane, računajući na njihovu savjest i discipliniranost, pokazao se promašenim. To je ovih dana ocijenio švedski kralj Carl Gustaf, a potvrdio premijer Stefan Lofven. Obojica su rekla da takav pristup nije zaštitio ljudske živote. Švedsko gospodarstvo pada, bolest se širi, a kolektivni imunitet ljudi očito se neće postići prirodnim putem, bez pomoći cjepiva.

I predsjednik SAD-a Donald Trump je proljetos potcjenjivao koronu tvrdeći da nije gora od obične gripe. Nije pomoglo to što su trojica američkih stručnjaka podsjetila na loše iskustvo s katastrofalnom španjolskom gripom od 1918. do 2020. godine. Područja SAD-a koja su poduzela slabe mjere protiv »španjolke« imala su veću smrtnost, više nezaposlenih ljudi, propalih tvrtki i kućanstava. Naprotiv, područja s oštrijim mjerama imala su manje ljudskih žrtava, a njihova su se gospodarstva od pandemije oporavila do 1921. godine - dvije godine brže od nemarnih područja. No, mnogi su proljetos odmahivali rukom na iskustvo sa “španjolkom”, napominjući da su se stvari u sto godina promijenile, pa nisu usporedive. Tražili su otvaranje gospodarstva što prije, čim je zaraza počela slabiti, tvrdeći da će ekonomske posljedice zaključavanja u suprotnom izazvati više smrti od samog virusa. Na to je oštro reagirala Svjetska zdravstvena organizacija, upozorivši da će “prerano otvaranje” izazvati dodatno širenje virusa, te “začarani krug zdravstvenih i ekonomskih katastrofa”, koje će slijediti jedna drugu. Nešto slično se i dogodilo.

Čak i Međunarodni monetarni fond, koji je oduvijek štitio interese kapitala, dao je u pandemiji prednost ljudskom zdravlju. Njegovi su stručnjaci u studenome, nakon istraživanja u više od 50 zemalja tijekom ove godine, potvrdili da se ne samo ljudski životi, nego i gospodarstvo, najbolje štite “ranim i strogim mjerama”. Zaključavanja, iako su isprva ekonomski štetna, mogu utrti put bržem oporavku, jer će postići dva važna cilja. Prvo, broj zaraza će se smanjiti. Drugo, to će ohrabriti ljude da opet putuju, više izlaze i kupuju, što će povećati potrošnju. Ukratko, za pad gospodarstva nisu krive samo vladine mjere zaključavanja, nego i strah ljudi od zaraze koji ih tjera na socijalno distanciranje. Stručnjaci MMF-a su dokumentirali da su “stroga kratkotrajna zaključavanja poželjnija od blagih i dugotrajnih mjera”.

To što vlade često nisu slušale stručnjake, već su uvodile polovične mjere s polovičnim rezultatima, treba pripisati i raširenim pritiscima iz poslovnih krugova, koji ponavljaju da će propasti ako se uvede novo zaključavanje - što je djelomice točno. Međutim, takva logika zanemaruje interese zajednice i spremnost države da ugroženima pomogne. Na kraju, takva kompromisna logika dovodi do najgorih ishoda - i po zdravlje ljudi, i po gospodarstvo. Stoga vlasti danas nemaju druge mogućnosti nego postrožiti mjere, jer njihova primjena u kombinaciji sa skorim početkom cijepljenja otvara mogućnost obuzdavanja zaraze i bržeg oporavka gospodarstva. Bez novog zaključavanja, nema sumnje, život će svima biti još gori.

(novilist.hr)

Preporučujemo za Vas