NEKO DRUGI

Stečajevi na čekanju

Svi želimo da se život normalizuje. Međutim, kada se to dogodi i kada državna pomoć presahne, nastupit će trenutak istine

1497 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Printscreen
Ilustracija, Foto: Printscreen

Zagrebačkim prosvjedom oko 5.000 ljudi vezanih uz udrugu Glas poduzetnika i Hrvatska se prošlog tjedna svrstala među zemlje u kojima vlasnici malih tvrtki izlaze na ulice. Tražili su od vlasti ublažavanje mjera protiv virusa, povećanje državne pomoći i njezinu pravodobnu isplatu, smanjenje poreza i slično.

Najviše prosvjednika, nema sumnje, bilo je iz djelatnosti koje ne mogu raditi bez socijalnih kontakata, poput ugostitelja. Oni su tijekom godine bili zatvoreni oko četiri mjeseca.

Udruga ističe da nije protiv epidemioloških mjera, ali krivnju za nevolje ipak pripisuje vlastima i njihovom zatvaranju lokala, tražeći stoga i državnu odštetu. Svjesno zanemaruju da je pravi krivac za njihove nevolje pandemija, zbog koje je zatvaranje i uvedeno. Ne uzimaju u obzir ni to što su mjere u Hrvatskoj među najliberalnijima u Europi. Često previđaju, usto, da su mnogi njihovi gosti, u strahu od zaraze, promijenili ponašanje i postali oprezniji. Čak i kada se svi ugostitelji budu otvorili, još dugo će imati manje gostiju nego prije pandemije. Posljedice šoka od korone trajat će godinama.

Lako je, reklo bi se, tako govoriti ako nisi u koži ugostitelja. Njihov je problem to što ne znaju koliko će ova neizvjesnost trajati dok cjepivo stiže na kapaljke. Što pandemija i zatvaranja dulje traju, to je i veća vjerojatnost da mnogi od kafića, restorana i ostalih uslužnih firmi neće preživjeti. Stoga su očaj i bunt vlasnika razumljivi. Mjere zatvaranja počeli su kršiti ne samo ugostitelji u Hrvatskoj, nego i oni u Italiji, a sličan neposluh najavljuju njihovi kolege u Mađarskoj.

Paradoksalno je, međutim, da su tvrtke prošle godine, usprkos pandemiji, propadale osjetno manje nego prije. Prema Eurostatu, u drugom lanjskom tromjesečju, kada je Europa doživjela prvi lockdown, broj stečajeva pao je 34 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Već u trećem kvartalu stečajevi su se malo ubrzali, ali je njihov broj ipak ostao 17,7 posto manji u odnosu na isti kvartal 2019.

Eurostat za Hrvatsku nema podataka o stečajevima, kao ni za Sloveniju, Mađarsku ili Slovačku, ali se može pretpostaviti sličan trend. Posvuda je propadanje ugroženih firmi usporeno zbog obilne državne pomoći gospodarstvu i moratorija na kredite. Razmjeri te pomoći se razlikuju, jer bogatije zemlje izdvajaju daleko više subvencija od siromašnijih. Međutim, posvuda se poduzetnici žale na iste stvari, da je pomoć premala i da kasni - od Njemačke do Grčke.

Pitanje je što će biti kada se procjepljivanje stanovništva i imunitet na virus povećaju te kada države i banke počnu ukidati financijsku pomoć i moratorije. Broj stečajeva tijekom ove godine vratit će se na staro i povećati. Stečajevi su sada na čekanju. Broj nesolventnih poduzeća ove bi godine u Europi mogao porasti za 29 posto, a najviše u Italiji, gdje se očekuje skok od 73 posto, prema procjenama objavljenima u Financial Timesu.

U Njemačkoj svaka četvrta članica Dehoge, udruge hotela i restorana, vjeruje da će ove godine odustati od rada, a već su počeli prvi stečajevi hotelskih lanaca u toj zemlji. Nema sumnje da će Hrvatska biti stečajevima pogođenija od prosjeka, jer poput Italije prekomjerno ovisi o uslugama, ugostiteljstvu i turizmu, a lani se uvrstila među zemlje s najvećim padom gospodarstva.

Toga su zasigurno svjesni hrvatski ugostitelji i turistički djelatnici. Oni su vjerojatno čuli stručnjake Međunarodnog monetarnog fonda, koji su u studenome prigodom redovitog posjeta Hrvatskoj procijenili da je naš ugostiteljsko-turistički sektor “prekapacitiran”, što znači da je njegova ponuda znatno veća od potražnje. Ugostiteljsko-turistički sektor mogao bi biti prisilno smanjen. To je nešto što znaju i hrvatski političari na vlasti i u oporbi, ali ne vole to isticati jer se ne žele zamjerati. Ukratko, svi mi želimo da se život normalizira te da se kafići i restorani otvore. Međutim, kada se to dogodi i kada državna pomoć presahne, nastupit će trenutak istine. Kada prestane državno zaključavanje lokala, mnoge će njihovi vlasnici, nažalost, morati zaključati sami.

(novilist.hr)

Preporučujemo za Vas