STAV

Pomirenje s prirodom je moguće ako se odmah pokrenemo

Pandemija je ukazala na sposobnost čovječanstva da uz pomoć nauke osmišljava inovacije i reaguje na prijetnje. Tri krize koje su zahvatile našu planetu - promjene klime, devastacijaprirode i zagađenje - nose još veću prijetnju nego KOVID-19. Ove godine, moramo odlučno da krenemo ka pomirenju sa prirodom

1562 pregleda 6 komentar(a)
Foto: UN
Foto: UN

Čak i uprkos pandemiji, 2021. može da ostane zapamćena kao godina u kojoj smo se pomirili s prirodom i započeli oporavak planete.

KOVID-19 nam je u dobroj mjeri izokrenuo život, ali jedna još dugotrajnija kriza nalaže urgentno djelovanje na globalnom planu. Tri ekološke krize - promjene klime, devastacija prirode, i zagađenje vazduha, zemljišta i vode - dovele su planetu u stanje koje će, dugoročno gledano, donijeti znatno više štete nego KOVID-19.

Naučnici godinama govore o tome kako ljudi uništavaju Zemlju i njene prirodne sisteme. Ipak, mjere koje preduzimamo - od vlada i finansijskih institucija do preduzeća i pojedinaca - nisu dovoljne da se današnje i buduće generacije zaštite od pregrijane Zemlje na kojoj će vrste masovno nestajati, a vazduh i voda biti zatrovani.

Program UN za životnu sredinu (UNEP) je 2020. godine objavio da, i pored pada emisije gasova sa efektom staklene bašte usljed pandemije, svijet i dalje ide ka globalnom zagrijavanju od preko 3°C do kraja ovog vijeka. Ovog mjeseca, izvještaj profesora Dasgupte podsjetio nas je na ono na šta UNEP već dugo upozorava: količina prirodnog kapitala po stanovniku - a to su resursi i usluge koje priroda pruža čovječanstvu - opala je za 40 odsto za samo dvije decenije. A znamo i da čak 9 od 10 ljudi u svijetu udiše zagađen vazduh.

Ovi problemi su kompleksni i ulivaju nespokojstvo, a za njihovo rješavanje je potrebno vrijeme. Ali, stručnjaci su osmislili rješenja. Ekonomska računica je jasna, a mehanizmi i institucije za njihovu primjenu već postoje. Nema više izgovora.

Ove godine, Ujedinjene nacije će okupiti vlade i druge aktere na važnim razgovorima o klimatskim promjenama, biološkom diverzitetu i degradaciji zemljišta. KOVID-19 je odložio ove samite i otežao pripreme za njih. Ipak, nema izgovora za nečinjenje. Ovi samiti moraju da pokažu da je svijet najzad čvrsto riješen da reaguje na krizu koja je zahvatila našu planetu.

Kao smjernice za odlučivanje o potrebnim mjerama, Ujedinjene nacije su objavile izveštaj Ka pomirenju s prirodom. Izvještaj objedinjuje sve dokaze o ugroženosti životne sredine iz globalnih naučnih analiza, kao i najsavremenije ideje za zaustavljanje tog trenda. Sve to zajedno predstavlja putokaz ka održivoj budućnosti i blagostanju čovječanstva na zdravoj planeti.

Ekološki, socijalni i ekonomski izazovi sa kojima se susrijećemo su međusobno povezani, pa se tako moraju i rješavati. Na primjer, nećemo moći da ostvarimo Ciljeve održivog razvoja do 2030. uključujući i iskorjenjivanje siromaštva, ako klimatske promjene i narušavanje ekosistema budu ugrožavali snabdijevanje hranom i vodom u najsiromašnijim zemljama svijeta. Nemamo izbora - moramo da transformišemo privrede i društva tako da u središte svih svojih odluka postavimo prirodu i njeno zdravlje.

Kad bismo to uradili, banke i investitori bi prestali da finansiraju fosilna goriva. Vlade bi preusmjerile subvencije u vrijednosti od više biliona dolara u poljoprivrednu proizvodnju koja ne narušava prirodni balans i u čistu energiju i vodu. Ljudi bi u cijelom svijetu počeli da stavljaju zdravlje i dobrobit ispred potrošnje i da smanjuju svoj uticaj na životnu sredinu.

Napretka ima, ali problemi se pogoršavaju brže nego što mi reagujemo na njih. Zato u 2021. godini treba da krenemo na posao punom parom.

Do sada se 126 zemalja obavezalo da će raditi na dostizanju nulte neto emisije štetnih gasova. Tražimo da do Konferencije zemalja potpisnica o klimatskim promjenama sve zemlje ostvare ambiciozne nacionalne ciljeve i da odmah nastave tranziciju ka nultim emisijama. Osim toga, na Konferenciji zemalja potpisnica, neophodno je da se vlade konačno saglase o pravilima globalnog tržišta kada je riječ o dozvolama za emisiju. Razvijene zemlje moraju najzad da obezbijede onih 100 milijardi dolara koje su obećale da će svake godine ulagati kako bi zemljama u razvoju pomogle da se izbore sa posljedicama klimatskih promjena. Dok radimo na usvajanju ambicioznog okvira za očuvanje biološkog diverziteta posle 2020. godine da bismo zaustavili fragmentaciju ekosistema, ujedno moramo i da obezbijedimo hranu za cijeli svijet bez uništavanja prirode, sječe šuma i istrebljenja ekosistema u okeanima.

Možemo da izgradimo uspješnu privredu ako pređemo na cirkularne ekonomske sisteme u kojima se resursi ponovo koriste, smanjuje emisija štetnih materija i izbacuju iz upotrebe hemikalije i toksini koji uzrokuju milione preranih smrti - a sve to uz otvaranje novih radnih mjesta.

U odgovoru na krizu koja je zahvatila našu planetu mora da učestvuje cjelokupno društvo. Međutim, na čelu treba da budu vlade, počev od pametnog i održivog oporavka od pandemije KOVID-19 kroz dobro usmjerena ulaganja. One moraju da stvaraju uslove za privredu budućnosti koja će donijeti prosperitet. Moraju da obezbijede da tranzicija bude fer i pravična i da se otvaraju radna mjesta za one koji ih budu izgubili. Moraju da obezbijede da se građani i građanke pitaju o dalekosežnim odlukama, čak i virtuelno.

Mi to možemo. Pandemija je ukazala na jedinstvenu sposobnost čovječanstva da uz pomoć nauke osmišljava inovacije i reaguje na prijetnje. Tri krize koje su zahvatile našu planetu - promjene klime, devastacijaprirode i zagađenje - nose još veću prijetnju nego KOVID-19. Ove godine, moramo odlučno da krenemo ka pomirenju sa prirodom, a svake naredne godine moramo da se staramo da taj mir i potraje.

Autorka je izvršna direktorka Programa UN za životnu sredinu (UNEP)

Preporučujemo za Vas