KOSMOS ISPOD SAČA

E moj Nikola!

Sto godina nakon Nikoline smrti mi samo što se nismo pobili oko vijenca. Važnije nam je ko ga postavlja i koje je boje, od toga da mu pristojno odamo počast ili ispričamo priču o Nikoli. Priču kakvu zaista kompleksan i važan kralj kakav je on bio i zaslužuje

24903 pregleda 53 reakcija 52 komentar(a)
Kralj Nikola, Foto: Wikipedia
Kralj Nikola, Foto: Wikipedia

Bila je to 2009. godina kad sam na jednom štandu na šetalištu u Budvi spazio među silnim đinđuvama i suvenirima priveske za ključeve koji podsjećaju na Njegoša. Visi tako po desetak istih u nizu, a cijena im je 3,5 eura po komadu. Gledam, što bi rekao Bajaga “Verujem/ne verujem“. Vidim da je to Njegoš, a zapravo i nije skorz on. Na pola puta je od Njegoša do Šekspira. Ne zna se gdje mu se završava kosa, a gdje počinju usta. Nespretno izliveno od sive plastike nalik srebru, ali košta. Prodavac kaže “Jeste, jeste Njegoš“.

Tik do Njegoša je visi desetak nekih koji podsjećaju na Cezara. Proćelavi čovjek, a predstavljen mu profil. “To ti je Kralj Nikola“, rekao mi je prodavac. Da oproste i jedan i drugi, i svi Petrovići slavni, ali silno sam se smijao. Pojasnio mi je prodavac da se ti privjesci sa likovima naše dinastije proizvode naravno u dalekoj Kini. Kralja su vratili iz Italije 1989. a evo ga dvadeset godina kasnije, stiže 2009. iz Kine! Priveske kupuju najčešće Rusi. Dobro idu Petrovići! Stignu za deset centi, a prodaju se za 3,5 eura. Kakvu li su sliku Petrovića kao model za izradu dobili Kinezi, to ostaje misterija. Teško da išta znaju o Gorskom vijencu, o Onamo, namo i Orlovom kršu, o 1918. godini i Gaeti. Biznis je biznis i sve ima svoju cijenu, a svaka roba svoga kupca.

Nedavno je izašao trejler za seriju Zdravka Šotre “Aleksandar od Jugoslavije“. Rađena je po romanu Vuka Draškovića. Pojavljuje se naravno i kralj Nikola. Njega igra Žarko Laušević. I prije prikazivanja prve epizode serija diže prašinu, a biće mnogo gledalaca koji će tu priču da uzmu zdravo za gotovo. I serijama se piše istorija.

Šotra je takođe režirao i seriju iz “Santa Maria della Salute“ iz 2017. godine. I u toj seriji se pojavljuje Nikola Petrović, a igra ga Mladen Nelević. Na pomen Nikolin većini je prva asocijacija predstava “Dugo putovanje u Jevropu“ sa Lazarom Ristovskim.

Koliko god se busali u prsa, Crna Gora nije snimila skoro ništa da valja o Kralju Nikoli. Bilo je vremena, makar od referenduma na ovamo. Nema igranog filma u kom je on glavna tema, nema ni serije, ni dokumentarnog filma da valja, a koliko god okrenuti bili nacionalnim temama, njega je sve zaobilazilo. Čak i u seriji “Božićni ustanak“, Nikola nekim čudom nije centralna figura.

Tema je neiscrpna i zahvalna, svaki bi je režiser i scenarista poželio jer inspirativno je raditi na temi koja stane u jednu rečenicu: “Kralj je umro daleko od svoje zemlje“. To je emotivna bomba u najavi. Ali niko se nije sa tim uhvatio u koštac, jasno je zašto: jer se između ostalog plaše da pričom o Nikoli ne ukažu na to da je postojao još jedan kralj u Crnoj Gori, veći i značajniji kralj od kralja Ra iz Rastoka. Pravi kralj.

Sto godina nakon Nikoline smrti mi samo što se nismo pobili oko vijenca. Važnije nam je ko ga postavlja i koje je boje, od toga da mu pristojno odamo počast ili ispričamo priču o Nikoli. Priču kakvu zaista kompleksan i važan kralj kakav je on bio i zaslužuje.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")