NEKO DRUGI

Koje su moguće posljedice govora mržnje?

Svaka izgovorena riječ nosi svoju težinu, pa samim tim i posljedice i odgovornost za izrečeno

2129 pregleda 2 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Danas je govor mržnje zastupljen u svim segmentima društva, ali posebno je raširen na društvenim mrežama i u medijima, gdje je sadržaj dostupan svima i širi se doslovno jednim klikom. Ljudi su se toliko adaptirali na njega da ga ni ne primjećuju niti shvataju njegovu opasnost te se baš zbog toga mora spriječiti. Govor mržnje danas predstavlja toliki problem da je neophodno uključiti sve raspoložive mehanizme s ciljem da se on spriječi, s obzirom na to kakve on posljedice može izazvati.

Širenjem govora mržnje ograničava se sloboda izražavanja

Svako od nas je različit, ali to ne znači da zbog tih različitosti neko vrijedi više, a neko manje. Kada neko širi govor mržnje toj osobi odnosno žrtvi ograničava slobodu izražavanja, slobodu kretanja, pa i samo ljudsko dostojanstvo. Apsolutno je nepojmljivo da zbog toga što je neko drugačiji ili pripadnik određene skupine bude izvrijeđan do krajnjih granica.

Govor mržnje je javno izražavanje koje širi, potiče, promovira ili opravdava mržnju, diskriminaciju ili neprijateljstvo prema određenoj grupi ili pojedincu. Na društvenim mrežama ono uključuje pogrdne komentare, slike, video materijale ili grupe u kojima se poziva na mržnju i nasilje. Bilo ko može biti metom govora mržnje. Takvi govori mogu biti usmjereni protiv pojedinaca ili određenih skupina. Riječ je o vrijeđanju, klevetama, prijetnjama ili huškanju naroda. Zbog toga je govor mržnje danas važna tema političkog i društvenog obrazovanja, s obzirom da nikada ne možemo znati kako će se odraziti na žrtvu i kakve posljedice žrtva može imati.

Govor mržnje, dakle, nije samo mrzilački sadržaj poruke, nego je i ciljana ranjiva društvena grupa. Njegov cilj nije samo uvrijediti ili poniziti određenu društvenu skupinu i njene pripadnike zbog njihovog biološkog, historijskog ili društveno uvjetovanog grupnog identiteta, nego ih i ušutkati, zastrašiti, segregirati, getoizirati, od drugih članova šire društvene zajednice, negirati im pravo na jednakost i ravnopravnost. Ukratko, cilj je stvoriti društveno okruženje pogodno za različite oblike i prakse njihove diskriminacije, pa čak i nasilje.

Poruka koja sadržava govor mržnje ima dvostruku svrhu., Prva je poniziti, izolirati, ušutkati i diskriminirati pripadnike određene skupine, a druga bi bila homogenizirati pripadnike mrzilačkih skupina kako bi mogle imati svoje sljedbenike. To znači da govor mržnje može imati velike i nesagledive posljedice za pojedinca ili društvo. U društvu u kojem je uobičajeno izgovarati riječi kojima se potiče, širi ili opravdava mržnja, posebno prema manjinskim skupinama i njihovim pripadnicima, predstavlja društvo u kojem i nasilje postaje normalno. U takvom društvu zapravo nisu ugrožena samo prava manjina, nego i svih građana tog društva.

Emocionalne, psihološke, socijalne i fizičke posljedice

Posljedice se na neki način grupiraju i one mogu biti emocionalne, koje zapravo kod žrtve izazivaju strah, tugu, bespomoćnost i osjećaj nepripadanja i razočarenje. Govor mržnje može ostaviti i trajne psihološke posljedice na duševno zdravlje pojedinaca neposredno izloženih govoru mržnje ili očevidaca, a posebno se može odraziti na djecu.

Svakako da i socijalne posljedice ostavljaju trag, jer žrtva ima potrebu za izolacijom, ili za grupiranjem sa osobama koje pripadaju određenoj skupini koja je već meta govora mržnje. Također, kod žrtve izaziva osjećaj povrede identiteta i ličnosti, krize identiteta, potreba da se bude neko drugi kako bi se bolje uklopio u društvo.

Dešava se i da mnoge žrtve govora mržnje toga nisu ni svjesne, a razlog je nedovoljna informiranost i neznanje. Zbog toga, vrlo često slučaj ignorišu i ne prijavljuju, nego zadrže za sebe što u konačnici može ostaviti emocionalne i psihičke probleme. Naravno da se ove emocije odražavaju na samopouzdanje i često uzrokuju anksioznost, panični poremećaj, depresiju ili psihosomatske tegobe i bolesti. U socijalnom smislu, ljudi često smanjuju svoj krug ljudi, kreću se u malim poznatim grupama, na svojim sigurnim mjestima, a nekad promjene mjesto boravka.

Za razliku od drugih oblika diskriminacije koji su indirektni, govor mržnje predstavlja direktnu diskriminaciju s izravnim ciljem nanošenja psihičke boli. Govor mržnje za posljedice može imati i one koje su fizičke prirode, jer poznato je da govor mržnje može potaknuti na fizičko nasilje. Žrtva govora mržnje može se ili sama povrijediti jer vjeruje u ono što je rečeno ili zbog toga može iskaliti ljutnju na nekome drugome. Svakako da govor može imati i snažan uticaj na socijalne odnose, na profesionalnu saradnju, na odnose u društvu pa čak i među državama.

Mladi su danas povezani i umreženi kao ni jedna generacija do sada, a neki korisnici interneta ohrabreni su prividnom anonimnošću, odnosno time što nisu u izravnom kontaktu uživo sa svojim sagovornikom. Sve to dovodi do stanja da se govor mržnje širi nekontrolisanom brzinom. Posljednjih godina na društvenim mrežama (posebno na Facebook-u, kao naprimjer "Svi koji mrze..") postojale su grupe koje pozivaju na mržnju prema određenoj grupi ili skupini. Na sreću takve grupe su nailazile na osude i relativno brzo su uklanjane. Međutim, danas su mladi česta meta govora mržnje u njihovim viber ili facebook chat grupama, koje nisu javne.

Bitno je shvatiti da svaka izgovorena riječ nosi svoju težinu, pa samim tim i posljedice i odgovornost za izrečeno. Osobe koje koriste govor mržnje, čak i kada je riječ o mlađoj populaciji, prilično svjesno koriste ove riječi i rečenice. Zato uvijek treba reagovati, edukovati djecu i mlade, osuditi ovakva ponašanja, a ukoliko je potrebno zatražiti i stručnu pomoć.

Neophodno je koristiti mehanizme i institucije za djelovanje protiv govora mržnje

Svako ko je žrtva govora mržnje, bilo da je riječ o odraslima ili djeci, treba da reaguje i da koristi mehanizme i institucije za djelovanje. Ako se radi o djeci, važno je da odreaguju roditelji ili staratelji, kako bi ukazali djeci da nije u redu niti plasirati govor mržnje niti ga trpiti i da se treba zaštititi, a one koji koriste govor mržnje kazniti. Odrasli ljudi često zbog ponosa trpe, ne govore i ne prijavljuju govor mržnje, ali se svakodnevno susreću sa strahom da li će ih neko ponovo napasti.

Važnost prepoznavanja problema govora mržnje, odnosno štete koju svaki ksenofobni, rasistički, homofobni i mizogini diskurs unutar javne sfere nanosi društvu u cjelini, posebno štete koju nanosi društvenim skupinama kojima je takav govor nesnošljivosti upućen, često manjinskim, ionako društveno marginaliziranim i slabije zaštićenim skupinama mora biti jasna svakoj osobi koja sudjeluje u javnom diskursu.

Vrlo je važno razlikovati dozvoljen od nedozvoljenog načina izražavanja, a pravo na slobodu izražavanja isključuje onu vrstu izražavanja koje potiče mržnju te može kršiti ili negirati prava drugih i upravo to je govor mržnje. Suzbijanje govora mržnje je također nužno kako bi se zaštitilo pravo na slobodu izražavanja, jer upravo govor mržnje predstavlja njezinu zloupotrebu i negira njezinu suštinu. Zato svako ima obavezu boriti se protiv govora mržnje i treba biti svjestan njegovih posljedica.

(6yka.com)

Preporučujemo za Vas