NEKO DRUGI

Pandemija opet odlaže ekonomski oporavak

Stručnjaci ovih dana upozoravaju da se sadašnja ekonomska recesija u Evropi može protegnuti u drugo tromjesečje, kao i da bi mediteranske zemlje, zavisne od turizma, mogle iskusiti još jedno “izgubljeno ljeto”

3270 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Najnovije širenje zaraze u Hrvatskoj i cijeloj Europi znači da će normalizacija života opet biti odgođena. Mnogi su stručnjaci, ukjučujući europske institucije, još početkom godine vjerovali da će se ovog proljeća gospodarstvo otvoriti i živnuti. Razvoj događaja za mnoge je neočekivan. Najveći dio Europe opet gubi utrku s koronom, treći put u godinu dana. Nade u skori gospodarski oporavak naglo splašnjavaju i prebacuju se na drugi dio godine.

Zbog kašnjenja u procjepljivanju ljudi te širenja zaraznijih sojeva virusa, britanskog i južnoafričkog, tri najveća gospodarstva u Europskoj uniji – njemačko, francusko, talijansko – ulaze u nova ograničenja kretanja. Glasovite banke ovih dana upozoravaju da se sadašnja ekonomska recesija u Europi može protegnuti u drugo tromjesečje. Morgan Stanley boji se da bi mediteranske zemlje, ovisne o turizmu, mogle iskusiti još jedno "izgubljeno ljeto".

Treći val pandemije, očito, izazvat će novi pritisak na zdravstveni sustav, povećat će broj ljudskih žrtava, ali i ekonomske štete. Vlade europskih država neće imati puno izbora. Morat će produljiti spašavanje ugroženih poduzeća od propasti. To će povećati izvanredne troškove državnih proračuna i deficite. Ako ne izdvoje novac za spašavanje poduzeća, ekonomska šteta od pandemije bit će još veća.

Znakovito je ponašanje Njemačke koja upravo razmišlja o dodatnom povećanju pomoći gospodarstvu, zbog produljenog ograničenja kretanja. Vlada u Berlinu za ovu je godinu planirala zaduženje od 180 milijardi eura, ali Reuters javlja da sada taj iznos želi povećati za još 60 milijardi eura. Bit će to najveće zaduženje Njemačke nakon Drugoga svjetskog rata.

Njemačke su vlasti očito svjesne da o brzini cijepljenja i veličini proračunske injekcije gospodarstvu ovisi i brzina ekonomskog oporavka. Kini ne treba razmjerno velika proračunska injekcija, jer je pandemiju obuzdala još prošlog proljeća, a do kraja godine je izašla iz krize. Sjedinjene Države kasnit će za Kinom najviše godinu dana. Nakon što je predsjednik Joe Biden odobrio najnoviji paket za borbu protiv pandemije od 1.900 milijardi dolara, ukupna državna financijska injekcija gospodarstvu u SAD-u do kraja ove godine popet će se vrijednost od 12 posto BDP-a. Međutim, prema izračunu Financial Timesa, zemlje eurozone – kada se zbroje svi nacionalni proračunski poticaji i novac iz europskog plana za oporavak – do kraja godine ubrizgat će u gospodarstvo oko 6 posto svog BDP-a, upola manje nego SAD.

Ne treba zaboraviti da je gospodarstvo eurozone lani palo 6,6 posto, gotovo dvostruko više nego američko. Budući da je američki proračunski poticaj dvostruko obilniji od europskog, analitičari procjenjuju da će SAD ove godine gospodarski ojačati za 6,5 posto, dvostruko više od prvotnih očekivanja. To znači da će početkom sljedeće godine SAD izaći iz krize, a Europa neće izaći još nekoliko godina. Kako stvari sada stoje, gospodarsko zaostajanje EU-a za Kinom i SAD-om, koje se ubrzalo nakon krize iz 2008. godine, dodatno će se produbiti.

Ni u Europskoj uniji neće svi jednako proći. Bogatije zemlje poput Njemačke i Nizozemske mogu računati na brži izlazak iz krize, dok Italija, Španjolska, Grčka i Hrvatska, koje su jako ovisne o turizmu, mogu očekivati još veće zaostajanje. Ova će kriza dodatno produbiti ekonomske razlike između europskog Sjevera i Juga.

Trenutačno, da bi pomogla oporavak mediteranskih zemalja, Europska komisija je na njihov pritisak pokrenula uvođenje tzv. COVID-putovnica, što bi olakšalo kretanje turista preko granica tijekom ovoga ljeta. To bi hrvatskom turizmu, kao i cijelom gospodarstvu, trebalo pomoći da postigne bolje rezultate nego lani. No, ishod je i dalje upitan, jer je gospodarski oporavak, zbog upornosti pandemije, na dugome štapu. Izvjesno je samo to da će Vlada biti pod pritiskom da nastavi pomoć uslužnom sektoru jer će troškovi spašavanja gospodarstva od posljedica korone biti veći od planiranih.

(novilist.hr)

Preporučujemo za Vas