NEKO DRUGI

Ipak se kreće

Što se dogodilo pa su čelnici najjačih zemalja odjednom napravili zaokret i odlučili se da se obruše na multinacionalne kompanije i njihove vlasnike, koji se nalaze na vrhu ljestvica najbogatijih ljudi na svijetu?

1138 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Mnoge ljude začuđuje spoznaja da velike kompanije, koje posluju u brojnim zemljama, plaćaju malo ili nimalo poreza u državne blagajne. Već desetljećima uvriježilo se pravilo da glavninu prihoda državnih proračuna osiguravaju obrtnici, mala i srednja poduzeća. Male domaće firme posvuda, pa i u Hrvatskoj, plaćaju u proračune razmjerno više poreza od bogatih multinacionalnih kompanija, koje svoje basnoslovne zarade prikrivaju od vlasti i prebacuju ih u "porezne rajeve", u zemlje s najnižim porezima poput Irske.

Već dugo se tvrdi da je Amazon, primjerice, u poreznim rajevima po svijetu skupio više od 200 milijardi dolara gotovine, nakon što je izbjegao plaćanje poreza zemljama u kojima posluje, čak i matičnim Sjedinjenim Državama. Podružnica Microsofta u Irskoj, prema Guardianu, prošle je godine stekla 315 milijardi dolara profita, ali porez na dobit nije platila.

Toj iščašenoj stvarnosti odlučilo je stati na kraj sedam najrazvijenijih zemalja (skupina G7) koje su se prošlog vikenda sporazumjele da se uvede globalni minimalni porez od 15 posto na velike multinacionalne kompanije, kako bi se okončalo njihovo izbjegavanje podmirivanja odveza. Divovi poput Facebooka, Googlea, Amazona poreze više ne bi plaćali porez tamo gdje su danas prijavili sjedište, već bi ga plaćali svim zemljama u kojima ostvaruju prihode - putem aplikacija na internetu.

Nadobudni ministri skupine G7 opisali su taj minimalni porez kao potez "bez presedana" i "povijesni", a njemački ministar financija Olaf Scholz optimistično je rekao da će sporazum "promijeniti svijet". Uoči sastanka ministri financija Francuske, Španjolske, Italije i Njemačke zajednički su zatražili uvođenje minimalnog poreza na divove, rekavši da to "duguju svojim građanima".

Što se dogodilo da su čelnici najjačih zemalja odjednom napravili zaokret te odlučili se obrušiti na multinacionalne kompanije i njihove vlasnike, koji se nalaze na vrhu ljestvica najbogatijih ljudi na svijetu? Poticaj za obuzdavanje tih divova bio je izbijanje pandemije i ekonomske krize, koja je svim državama nametnula goleme proračunske izdatke i velike dugove. Netko će morati platiti vrtoglave troškove za izlazak zemalja iz krize.

Političari očito misle da taj teret više ne mogu prebacivati na leđa običnih ljudi, već na one najbogatije, bilo da je riječ o kompanijama ili pojedincima.

Do te duboke promjene u ponašanju vodećih političara na Zapadu vjerojatno ne bi došlo da je nije pokrenuo Joe Biden, predsjednik nasnažnije zemlje u svijetu. Biden želi povećanjem poreza kompanijama, kao i najbogatijim pojedincima, financirati oporavak američkoga gospodarstva, gradnju infrastrukture te smanjiti rastuće socijalne razlike u SAD-u.

Nema sumnje da će zaokret u SAD-u i najjačim zemljama Zapada potpuno uzdrmati pravila poslovanja koja su u svijetu vrijedila nekoliko desetljeća, a koja je svima nametnuo upravo Washington. Kako je rekla američka ministrica financija Janet Yellen, time će se okončati "utrka prema dnu" koju međusobno vode države. One se već desetljećima međusobno natječu u privlačenju kompanija, snižavajući im poreze i dajući im povlastice. Posljedica te utrke jest da su države izgubile stotine milijardi dolara poreznih prihoda, koje su morale nadoknaditi tako da oporezuju obične građane, uključujući najsiromašnije, putem rastućeg PDV-a.

Ukratko, ključne države u svijetu namjeravaju teret financiranja proračuna sve više prebacivati na leđa onih koji imaju. Tako u izlasku iz pandemijske krize planiraju sačuvati socijalni mir, ali i osigurati novac za zdravstvene sustave i za borbu protiv klimatskih promjena, za prelazak gospodarstva na čistu energiju. Koliko dugo vremena će morati proći da bi zemlje u svijetu postigle i provele taj dogovor o minimalnom oporezivanju multinacionalnih divova, teško je reći. Taj porez vjerojatno neće doći brzo, ali pozitivno je da se stvari kreću s mjesta.

(novilist.hr)

Preporučujemo za Vas