SVIJET U RIJEČIMA

Izrael i Emirati žele da zaobiđu Suecki kanal

Izrael i Emirati više ne žele da budu zavisni od Sueckog kanala. U planu su dva zajednička infrastrukturna projekta, od kojih je jedan započeo nekad saradnjom Izraela i Irana

1423 pregleda 0 komentar(a)
Teretni brod “Ever Given” nedavno u Sueckom kanalu, Foto: Reuters
Teretni brod “Ever Given” nedavno u Sueckom kanalu, Foto: Reuters

Sve dok se nedavno u njemu nije nasukao 400 metara dugački teretni brod “Ever Given”, Sueckim su kanalom 52 broda prolazila svakodnevno. Svaki nosi u prosjeku 10.000 kontejnera. To znači da se 12% svjetske pomorske trgovine obavlja preko Sueckog kanala.

Dva projekta ubuduće trebaju da smanje zavisnost od ovog uskog grla. Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) namjeravaju da 17% nafte, koju danas transportuju ka Zapadu kroz Suecki kanal, ubuduće šalju proširenim naftovodom od Eilata na Crvenom moru do Ashkelona na Mediteranu. Pored toga, Izrael i UAE planiraju izgradnju željezničke pruge od Persijskog zaliva do izraelske mediteranske luke Haifa.

Zajednički projekat sa šahom od Persije

Diskusija o tome kako smanjiti rizik od uskog grla zvanog Suec započela je nakon “Šestodnevnog rata”u junu 1967. godine, kada je izraelska vojska osvojila Sinajsko poluostrvo a onda je zbog toga Suecki kanal bio zatvoren sve do 1975. Tako su Izrael i Iran, tada još pod vlašću šaha od Persije, osnovali zajedničku kompaniju koja je izgradila naftovod od Eilata do Ashkelona. Iranski tankeri su isporučivali sirovu naftu do Eilata, koja se onda trošila u Izraelu ili iz Ashkelona prevozila za Evropu. Tako iranski tankeri nisu morali da zaobilaze cijelu Afriku oko Rta Dobre Nade.

Saradnja je okončana tek kada je šaha uz pomoć Francuske svrgnuo imam Homeini, 1979. godine. Do danas Iran tuži Izrael pred arbitražnim sudovima ne bi li dobio svoj dio tadašnje zajedničke kompanije. Godine Arbitražni sud u Švajcarskoj je 2015. presudio je da Iran ima pravo na odštetu od 1,1 milijardu dolara. Ali, zbog međunarodnih sankcija prema Teheranu, taj novac nikada nije uplaćen.

Očekuje se da će novi naftovod, dug 254 kilometra, imati kapacitet od 600.000 barela dnevno. U oblasti Eilata postoje skladišta nafte sa kapacitetom od 23 miliona barela. Posljednjih godina naftovodom je navodno transportovana nafta iz Rusije i Azerbejdžana namijenjena tržištima Azije, o čemu nema oficijalnih informacija.

Sada i UAE žele da koriste ovaj naftovod i u tom cilju žele da osnuju investicioni fond sa Izraelom, težak navodno deset milijardi dolara. To se trebalo dogoditi tokom posjete dosadašnjeg izraelskog premijera Benjamina Netanijahua emiratskoj prestonici Abu Dabiju početkom marta. No zbog napete političke situacije u Tel Avivu, posjeta je otkazana. Ali planovi ostaju.

Luka sa dubokim gazom na Crvenom moru?

Jedan od projekata, čiji će finansijer najvećim dijelom biti Državni fond Emirata, namijenjen je izraelskoj luci Eilat na Crvenom moru. Izrael tamo želi da iskopa luku dubokog gaza, u koju će moći da pristanu mega-tankeri na putu iz Persijskog zaliva ili ubuduće i sa obale Saudijske Arabije. Sirova nafta bi se potom mogla transportovati naftovodom između Eilata i Aškelona, koji postoji već decenijama, ali koga za tu svrhu treba proširiti. Čime bi Suec bio zaobiđen u širokom luku.

Predstavnici izraelske državne kompanije Europe Asia Pipeline Compani (EAPC) potpisali su pismo o namjerama u Abu Dabiju u oktobru prošle godine sa emiratsko-izraelskim joint venture “Med-Red”, čiji je cilj upravo transport nafte iz Emirata u Evropu preko Eilata.

Drugi projekat planiranog investicionog fonda odnosi se na željezničku prugu između luke Haifa na Mediteranu, preko Jordana i Saudijske Arabije do Emirata na Persijskom zalivu. Izraelski dio pruge, između Haife i Bet Schean na granici sa Jordanom, već postoji. Nedostaje, prije svega, pruga kroz Jordan koji je do sada bio vrlo suzdržan prema ovoj namjeri.

I dok se naftovod Eilat-Ashkelon već planira u konkretnom smislu, čini se da je ova željeznička pruga i dalje san za daleku budućnost. Emirati i Izrael rade istraživanja za željezničku prugu još od 2019. Izraelsko ministarstvo saobraćaja komunicira o njoj od 2017. Ušteda bi bila ogromna: proizvodi bi se mogli transportovati između dvije zemlje za manje od dva dana, što danas traje do dvanaest: kroz Suecki kanal.

Oba projekta, naftovod i pruga, napreduju od kada su Izrael i Emirati prošle godine, posredovanjem predsjednika SAD D. Trampa, normalizovali svoje odnose. A ono što je od koristi objema državama, vrlo ide na nerve Egiptu, koji bi izgubio velike pare od tranzita kroz Suec.

(Frankfurter Allgemeine Zeitung / FAZ)

Prevod: Mirko Vuletić

Preporučujemo za Vas