Šokantna poruka Međunarodne energetske agencije (IEA) glasi: od 2021. dalja istraživanja nafte, gasa i uglja nepotrebna; nove koncesije od 2021. ne treba izdavati. Smanjenje potražnje fosilnih goriva na putu ka neto nultoj emisiji, sva nova traganja čini izlišnima. Ovaj novi, ekonomski momenat, pored već dokumentovanih ekoloških, ne ostavlja mjesta daljem cnogorskom naftnom optimizmu.
Optimizam IEA je na suprotnoj strani. Svijet čekaju milioni novih radnih mjesta, ekonomski rast, i dosezanje neto nulte emisije ugljendioksida do 2050, čim prije vlade zdušno pospješe razvoj tehnologije čiste energije, posebno solarne i vjetrene, i smanje upotrebu fosilnih goriva.
Temelj za proizvodnju održive energije odavno je postavljen. Veliki broj investitora i velike naftne firme samo čekaju jači politički signal za zeleni zaokret. Izgleda da se sada stiglo do prekretnice. Iz ekološke perspektive novost je činjenica da IEA preokret vezuje za limitni cilj od 1,5 stepeni zagrijavanja, usvojenim Pariskim dogovorom.
Stvarnost se danas, drugim riječima, i brzo i drastično mijenja. Finansijski analitičari procjenjuju da će ovo najprije i najgore osjetiti ekonomije manjih zemalja proizvođača sirove nafte, koji se oslanjaju na strane investitore.
Na Crnoj Gori je da izradi svoj plan, zasnovan na analizi i znanju, kako da održivu energiju kombinuje sa već postojećom energetskom proizvodnjom i potrebama države. Tu više za nove fosilne izvore mjesta nema.
Radikalni zaokret
Još od 70-ih godina 20. vijeka IEA postavlja premise razvoja svjetske energetske politike. Kada je IEA osnovana 1974, svijet je još bio u svom prvom “naftnom šoku”. Osnovni zadatak nove agencije bio je nesmetano globalno snabdijevanje naftom, i po dostupnim cijenama. IEA je tradicionalno podržavala kontinuirani rast svjetskih potreba za energijom, posebno naftnom, gasnom i ugljenom. IEA je, takođe, u svojim centralnim analizama, World Energy Outlook, konsekventno prenebregavala očigledni rast održive energije.
Skoro pola vijeka kasnije, 2021. godine, IEA pravi udarni zaokret, ukazujući na neophodnost drastičnih izmjena unutar globalnog energetskog sektora. Energetski sektor stoji iza četvrtine izduvnih gasova u svijetu. Na putu ka ostvarenju klimatskih ciljeva, zaokret sa fosilne energije mora ići mnogo brže, procjenjuje IEA.
Maja ove godine IEA je lansirala plan puta globalnog energetskog sektora ka neto nultoj emisiji, Net Zero by 2050, A Roadmap for the Global Energy Sector. Ovo je prva sveobuhvatna svjetska studija o tome kako da se pređe na neto nulti energetski sistem do 2050. godine, a u isto vrijeme: a) osigura stabilna i pristupačna opskrba energijom, b) univerzalni pristup energiji, i c) omogući snažan ekonomski rast. Najveća novost sa ekološke tačke gledišta je činjenica da agencija ove mjere vezuje za limitni cilj od 1,5 stepeni zagrijavanja.
Studija skicira jedan ekonomski isplativ i produktivan put, koji vodi čistoj, dinamičnoj i elastičnoj energetskoj ekonomiji, u kojoj dominiraju obnovljivi izvori poput sunca i vjetra. Izvještaj takođe ispituje ključne nesigurnosti, poput uloge bioenergije, zahvatanja ugljendioksida i mijenjanja navika ka postizanju neto nultnog cilja.
Kraj istraživanjima
Poruka IEA je da od 2021. nema potrebe za novim nalazištima nafte i gasa, ni uglja, te da nove dozvole (koncesije) ne treba izdavati. Od 400 mjera u planu, ova je izazvala posebnu pažnju. Potreba za proizvodnjom u već eksploatisanim nalazištima, procjenjuje IEA, za sada postoji i dalje.
Kako ističe strateški savjetnik za naftu poznatog američkog biroa Bloomberg (Blumberg), specijalizovanog da opslužuje finansijski sektor, IEA ne smatra da naftnu industriju treba spriječiti da buši, već će sam pad potražnje, potreban za postizanje neto nultne emisije, učiniti nova istraživanja izlišnima. Ovo će posebno teško pogoditi male zemlje proizvođače sirove nafte, koje se oslanjaju na spoljne investicije, piše na istom mjestu Bloomberg.com.
Nova normala su održivi izvori
IEA je jasna: rast obnovljivih izvora je nova normala. Razvoj obnovljive energije, posebno sunčane i vjetrovne, biće centralni u godinama pred nama. Energetski sektor stoji zato pred možda najvećom promjenom pred kojom se čovječanstvo ikada našlo.
Mogućnosti su istovremeno ogromne. Razvoj obnovljivih izvora energije više nije zalaganje za skuplju alternativu, zato što je ekološki prihvatljivija. Danas su obnovljivi izvori i mnogo jeftinije rješenje. Za zemlje proizvođače nafte hitno je potrebno da se preusmjere na tehnološka istraživanja unutar obnovljive energije. Tako će npr. norveški državni Equinor (Ekvinor) uvećati udio totalnih investicija u obnovljivu energiju i niskokarbonska rješenja sa oko 4 procenta u 2020, na preko 50 procenata do 2030. Nova tehnologija je trenutno nezrela, ali ima ogromne potencijale: naučnici npr. već grade gigabaterije koje će snabdijevanje održivom energijom učiniti jednostavnijom i boljom.
Smanjenje emisije izduvnih gasova do neto nulte u 2050. zahtijeva ujedinjenu i jaku akciju, sa ulaganjem, između ostalog, u obnovljivu energiju, baterije, hidrogen, hvatanje i skladištenje ugljendioksida i električne automobile, podvlači IEA.
Regulacija i koordinacija sve bolje
Potrošnju nafte je definitivno moguće smanjiti, smatra IEA, s tim što vlasti moraju i postavljati strože zahtjeve, i omogućiti određene izmjene. To su među ostalima: skorije uvođenje limita emisije izduvnih gasova u transportu, češći rad od kuće, smanjenje poslovnih putovanja avionom, dodatno uvećanje broja EL-automobila, smanjenje potražnje za plastikom, povišene takse na gorivo, kraj korišćenja nafte za ogrijev sjeverno od ekvatora. Sa ovim mjerama potražnja će pasti za oko 5,6 miliona po barelu nafte dnevno, procjenjuje IEA, što je nivo ispod onoga prije pandemije korone.
Urednički bord Financial Timesa (Fajnenšl tajms) ističe da IEA šalje jasnu poruku podrške investitorima koji već potiču velike naftne kompanije poput ExxonMobil (Eksonmobajl) i Shell (Šel), da ozbiljnije pristupe klimatskim rizicima. Nazivajući poruku IEA dosta kasnom, Financial Times izražava spoznaju da će koordinacija - s jedne strane investitora i energetskih firmi, a s druge regulatornih vlasti - zahtijevati regulaciju kako ponude, tako i potražnje za fosilnim gorivima.
Evropska unija sa svojim Green Deal, kao i Velika Britanija, imaju velike ambicije za rast održive energije do 2030. i 2050, a sada izgleda i da SAD kreću istim putem, kao što to čini i Kina, i čitav niz drugih ekonomskih sila u Aziji.
Tako je Evropska komisija 14. jula iznijela najnoviji prijedlog paketa od velikog značaja kako za klimu, tako i za ekonomiju i sav transport i snabdijevanje energijom. Komisija traži: zabranu prodaje automobila na benzin i dizel od 2035, pooštrenje mjera za izduvne gasove avionima i brodovima, povećanje carina na proizvode iz zemalja sa nižim klimatskim ambicijama od same EU i to u prvom krugu za gvožđe, čelik, aluminijum, cement, gnojivo i elektricitet. Paket sadrži i ažuriran sistem za trgovanje izduvnim kvotama (ETS), rukovanje izduvnim gasovima šuma i polja (LULUCF), i taksiranje energetske proizvodnje. Paket sadrži i mehanizme i pravila za nadgledanje emisija gasova i kontinuirano ažuriranje zahtjeva na putu do 2050, kao i osnivanje ekspertskog savjeta.
Zaključak
Investicije u klimu, održivu tehnologiju, energetsku proizvodnju itd. - rastu brže nego što je iko vjerovao da je moguće. Tu su i svi preduslovi za pravednost, dobrobit i zdravu ekonomiju bez oštećene klime i životne sredine. To je put koji i Crna Gora treba da odabere.
Autorka je inženjer zaštite od erozije
Bonus video:
