Povodom obilježavnja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva

Decenija anonimnosti i dobročinstva jedne crnogorske porodice iz Berlina

Solidarnost kao konstanta crnogorskog identiteta

27563 pregleda 23 reakcija 2 komentar(a)
Foto: G. Stojović
Foto: G. Stojović

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se u trenutku kada je broj onih koji nemaju mogućnosti da zadovolje svoje osnovne životne potrebe i nalaze se ispod granice siromaštva u porastu.

Zahvaljujući jedinstvenoj anonimnoj građanskoj inicjativi koja već čitavu deceniju aktivno pomaže brojne humanitarne projekte u Crnoj Gori i zemljama okruženja, baš na ovaj važni međunarodni datum naše se društvo u cjelini može ponositi na trajnost i plemenitost njihovih djela, pod uticajem kojih smo svi postali bogatiji.

Saosjećanje prema najugroženijima na ovim prostorima kao i još nezabilježena dimenzija altruizma jedne crnogorske porodice najbolje se ogledaju kroz princip stalne podrške raznovrsnim sferama društva preko humanitarnih organizacija raznih profila, zdravstvenih institucija i putem mnogih drugih individualnih projekata.

Poseban značaj ovi filantropi posvetili su projektima narodnih kuhinja u Crnoj Gori sa ciljem da svaki njihov korisnik dobija bar po jedan topli obrok dnevno. Bez pridavanja značaja inicijatoru iste i tako prevazilazeći nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu razliku od Cetinja preko Bijelog Polja, Berana i Nikšića, oni svakodnevno uspijevaju da pruže pomoć za preko hiljadu korisnika.

Oduvjek je Crna Gora opstajala ujedinjena oko ideje slobode i solidarnosti u siromaštvu. Na žalost iako su drugačija tumačenja prošlosti i sadašnjosti uvijek bila prisutna, siromaštvo je ono u čemu smo vjekovima svi bili manje ili više isti. Međutim, uzajamna odgovornost i obaveza da se ljudi međusobno pomažu bila je jedan od preduslova za funkcionisanje crnogorskog društva, ali i imperativ opstanka. Toj ideji bile su podređene sve međusobne razlike baš kao i vlastiti interesi.

Različita gledanja su kroz bogatu crnogorsku istoriju često prelazila u podjele koje se na žalost kao i na mnogim prostorima javljaju sve do danas, ali bez obzira na koji način je bio ili jeste pojedinac danas prisutan u društvu, ako je savjestan i odgovoran, obaveza mu je da učini sve kako bi se iste prevazišle.

Jedan takav primjer je svakako dugogodišnji angažman ovih anonimnih Crnogoraca iz Berlina na humanitarnom projektu narodne kuhinje na Cetinju kada koji su uprkos drugačijim gledanjima na crnogorsko pitanje ista ostavili po strani i energiju usmjerili isključivo na socijalno ugrožene.

Na liniji razdvajanja Istoka i Zapada, uticaja globalnih i regionalnih sila, mala Crna Gora se uspjela održati, preživjeti sve izazove i pokušaje potčinjavanja jer je u ključnim trenucima unutar sebe ipak uspjevala da pronađe minimum uvažavanja uprkos svim međusobno različitim gledištima.

Možda i ovaj primjer sa humanitarnim projektima narodnih kuhinja ako ne sada, onda u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti postane inspiracija za slična djela.

Pored tradicionalne hrabrosti i velikog doprinosa koji su regionu i svijetu dali crnogorski iseljenici tokom posljednjih nekoliko vjekova, crnogorska nacija je prepoznatljiva i po solidarnosti kako među onima koji su ostali u matičnoj zemlji tako i među onima koji su napustili zemlju porijekla.

Ne smijemo zaboraviti sve slavne Crnogorce, iseljenike iz susjedstva i Novog svijeta, njihov doprinos očuvanju kulture, jezika, i svih posebnosti, kao i njihove napore da pomognu zemlji odakle su potekli, čija je ukupna godišnja novčana pomoć nekih godina bila veća i od budžeta Kraljevine Crne Gore.

Crnogorska solidarnost je vrijednost koja traje vjekovima. Dužni smo je poštovati i danas kako bismo mogli podstaći nove generacije, moramo im ostaviti čvrste tragove, baš kao što su to uspjeli oni stari Crnogorci ostaviti nama koji živimo u ovom vremenu.

Upravo na ovoj konstanti našeg identiteta zasnovana je ideja i misija pomenutih sunarodnika iz glavnog grada S.R. Njemačke.

Preporučujemo za Vas