BALKAN

Granica između zaštite i ugrožavanja ljudskih prava i sloboda

Demokratske zemlje na Balkanu su i dalje veoma ranjive u pogledu presretanja komunikacija i često saznajemo o zloupotrebama od strane države, prije svega bezbjednosnih institucija, koje nezakonito prate komunikaciju političara, biznismena, građanskih aktivista…

2175 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Granica između zaštite (garantovanja sigurnosti ljudi i imovine) i ugrožavanja ljudskih prava i sloboda, kao i osnovnih principa demokratije, posebno je tanka i što se više prepliću međuljudski odnosi, to se ona mora više jačati.

Tehnološki i informacioni napredak omogućio je brojnim korporacijama da funkcionišu relativno slobodno na tržištu i proizvode sredstva za presretanje komunikacija. Nedovoljna zakonska regulativa za proizvodnju i stavljanje takvih proizvoda na tržište omogućava pojedincima i/ili grupama da nabave ovu opremu i nesmetano je koriste.

Ovih dana možemo čuti o slučaju navodnog prisluškivanja Specijalnog državnog tužioca Crne Gore, kao i navode o organizovanoj grupi koja je prisluškivala predsjednika Srbije, ali i o poznatom slučaju organizovanog, kontinuiranog i dugotrajnog prisluškivanja više od 20 hiljada makedonskih građana. To pokazuje da su demokratske zemlje na Balkanu i dalje veoma ranjive u pogledu presretanja komunikacija i često saznajemo o zloupotrebama od strane države, prije svega bezbjednosnih institucija, koje nezakonito prate komunikaciju političara, biznismena, građanskih aktivista…

Republika Sjeverna Makedonija gradi karakterističan model za kontrolu presretanja komunikacija. Kada su 2017. godine krenule reforme u bezbjedonosnom sektoru, osnovana je Operativno-tehnička agencija, zasebno i nezavisno državno tijelo koje obezbjeđuje tehničku vezu između operatera i organa nadležnih za praćenje komunikacija. OTA je tijelo koje omogućava pristup i omogućava praćenje, ali nema tehničku mogućnost da pristupi sadržaju praćene komunikacije. Agencija ima obavezu da prihvati svaki nalog za omogućavanje nadzora u vezi sa krivičnim istragama i zaštitom interesa bezbjednosti i odbrane države. U drugim slučajevima, OTA ne dozvoljava pristup i transfer od operatera do ovlašćenog organa (državnog tužilaštva ili organa sa policijskim ovlašćenjima). S druge strane, pomenuta tijela imaju tehničku mogućnost praćenja, evidentiranja, i obrade podataka od operatera, ali nemaju tehničku mogućnost da pokrenu proces monitoringa, odnosno da uspostave vezu sa operaterom. Na taj način je postignut balans takozvanih “glavnih igrača” u prisluškivanju, odnosno fizička nesposobnost policije, tajne policije i drugih organa da nezakonito i po nečijoj volji uspostave presretanje komunikacija.

Ali ovo je samo teorija koja ne garantuje posebnu zaštitu i sigurnost. Građani ne znaju i nisu obavezni da znaju kako i na koji način država garantuje tajnost njihove privatnosti. Ali, imaju priliku da vjeruju u sistem koji, barem za sada, funkcioniše bez većih izazova i služi kao primjer drugim zemljama u regionu.

Na vrhu ove piramide je, naravno, politička volja da se poštuju i garantuju osnovne ljudske slobode i prava sadržana u Ustavu i ratifikovanim međunarodnim sporazumima. Sve dok politička volja ne ometa normalno funkcionisanje novouspostavljenog sistema, građani nemaju razloga za brigu i sumnju. Sistem je uspostavljen na takav način da obezbjeđuje kontrolu i ravnotežu između nadležnih vlasti, i da ne dopušta bilo kakve propuste u zaštiti komunikacija.

Autor je dekan Fakulteta za bezbjednost, Skoplje

(okruzenje.net)

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")