Za novu njemačku ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok iz Zelenih zaista se ne može reći da joj nedostaje elana. Tek što je preuzela funkciju, a već je krenula u akciju: nastupne posjete Parizu, Briselu i Varšavi, sastanak ministara spoljnih poslova G7 u Liverpulu, konferencija o razoružanju u Švedskoj.
Ministarka zna da bude i energična. Nakon presude za ubistvo u berlinskoj četvri Tirgarten, u kojoj se izričito navodi da je ubica djelovao u ime ruskih vlasti, Berbok je dvojicu službenika ruske ambasade proglasila nepoželjnim i pozvala ambasadora Rusije na razgovor. Četrdesetogodišnja političarka Zelenih skreće pažnju na sebe.
Promjene protiv kontinuiteta
Čini se da će spoljna politika postati stalno mjesto sporova unutar nove njemačke tzv. „semafor-koalicije“, koju čine Socijaledemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP). Grubo govoreći, linije sukoba idu ovako: Berbok želi mnogo toga da promijeni, da politici ljudskih prava i i zaštite klime da novu ulogu. S druge strane, kancelar Olaf Šolc iz SPD preferira kontinuitet, nastavak politike Angele Merkel. Prije ili kasnije doći će do svađa.
Primjer Kine: kabinet kancelara ne poriče da je Šolc još sredinom oktobra, mnogo prije nego što je zvanično izabran za novog šefa vlade, obavijestio rukovodstvo u Pekingu da će se malo toga promijeniti u njemačkom kursu prema Kini. Ekonomski interesi su u fokusu, navodno je glasila ta poruka. Prema pisanju nekoliko novina, poruku je, opet navodno, prenio predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel. Da podsjetimo, Zeleni i FDP uspjeli su da obezbijede da se u koalicionom sporazumu njemačke vlade eksplicitno spomenu kršenja ljudskih prava, na primjer u Hongkongu.
Berbok se zalaže za politiku koja se zasniva na vrijednostima, ali ostaje nejasno šta to konkretno znači. Moćni šef poslaničke grupe SPD u Bundestagu, Rolf Micenih već je pokazao novoj ministarki spoljnih poslova gdje su njene granice onda kada je, na ogorčenje Zelenih i FDP, rekao da se spoljna politika u velikoj mjeri određuje u kabinetu kancelara. To je, pogotovo u evropskoj politici Njemačke, jednostavno činjenica - koliko je samo ministara spoljnih poslova to moralo bolno da iskusi pod A. Merkel...
Kamen spoticanja: Sjeverni tok 2
Primjer Rusije: oštra reakcija A. Berbok nakon presude za ubistvo u Tirgartenu sigurno će naići na odobravanje svih članova njemačke vlade. Međutim, uopšte nije jasno da li se već završeni gasovod Sjeverni tok 2, kako to misli ministarka, zaista neće pustiti u rad. Naravno, ako Rusija napadne Ukrajinu, to onda jeste opcija za Evropljane. Ali tek tada.
Socijaldemokrate su bili i ostali pobornici poslovanja sa Rusima kada je riječ o gasu. Kancelar Šolc je po pitanju gasovoda kratko izjavio da to više nije politički problem i da je pitanje samo da li će nadležne službe da ga odobre ili ne. Šolc pritom dobro zna da će Njemačkoj biti potreban gas kada se iduće godine ugase i posljednje njemačke nuklearne elektrane, a ekspanzija obnovljivih izvora energije ne bude ubrzana onim tempom kako to žele Zeleni.
Klima postaje zadatak njemačke diplomatije
Primjer nuklearnog razoružanja: Berbok se zalaže za manje nuklearnog oružja, što je ponovila i u Švedskoj. Ali u Njemačkoj je još uvijek stacionirano američko nuklearno oružje koje bi, u slučaju nužde, moglo da se lansira i iz njemačkih aviona. To se u žargonu NATO-a zove „Nuclear sharing“ i to će tako ostati i pod novom vladom. Njemci čak žele da za to kupe i nove avione. Zalaganje za manje nuklearnog oružja ostaje dakle samo apel nove ministarke i ništa više.
Ipak, pametan je potez to što je Berbok preuzela odgovornost za međunarodne pregovore o klimi - to je u Njemačkoj do sada uvijek vodilo Ministarstvo zaštite životne sredine. To sada daje novu vrijednost Ministarstvu spoljnih poslova i logičan je korak za jednu ministarku iz redova Zelenih.
Sve u svemu, njemačka spoljna politika sada je uzbudljivija nego što je donedavno bila i to se može samo pozdraviti.
Bonus video:
