NEKO DRUGI

Bauk stagflacije kruži Evropom

Plate i ostala primanja građana realno ne rastu, pa će sve viša inflacija izazvati smanjenje potrošnje, prije ili kasnije

5495 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Ekonomske institucije i vlade prestale su zavaravati sebe i građane. Više ne govore da je rast cijena privremen, već otvoreno kažu – poput Svjetske banke – da će visoka inflacija potrajati godinama. Vlade su otišle korak dalje i gledaju kako zaštititi životni standard građana, pa su i Banski dvori početkom travnja, primjerice, osjetno snizili PDV na hranu.

Međutim, to su vatrogasne mjere koje ne mogu ići u korak s inflacijom. Ona raste iznad svih očekivanja. Već svaka treća članica Europske unije bilježi rast cijena veći od 10 posto. Iako prosjek u EU-u iznosi oko 7,5 posto, u Bugarskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj, Nizozemskoj i Letoniji inflacija se kreće od 10 do 13 posto, dok je u Litvi skočila na 16,6 posto, a u Estoniji čak na 19 posto – prema procjenama Eurostata za travanj. Kolika je u travnju bila inflacija u Hrvatskoj, Državni zavod za statistiku tek treba objaviti. U ožujku je dosegnula 7,3 posto, ali nema sumnje da će se cijene i dalje zatrčavati. Izvjesna su brojna nova poskupljenja koja se skrivaju ispod površine.

Primjerice, tvorničke cijene u Hrvatskoj u travnju su skočile za 28,4 posto na godišnjoj razini, što se čini nevjerojatnim, ali se poklapa s ostalim zemljama. U Njemačkoj su u ožujku tvorničke cijene skočile za 30 posto, a proizvođača hrane čak za 34,7 posto. Samo je pitanje vremena kada će se ti veći troškovi proizvodnje u industriji i poljoprivredi preliti u cijene proizvoda u maloprodaji. To će se dogoditi s odmakom od nekoliko mjeseci, dok trgovci ne prodaju zalihe robe sa starim cijenama.

Suprotno raširenom mišljenju, proizvođači i trgovci oklijevaju s poskupljenjima. Nastoje ih odgoditi ne samo zbog međusobne konkurencije, nego i zato što znaju da to ne može dobro završiti ni za potrošače, niti za njih. Međutim, kako vrijeme prolazi, tako cijene energenata, sirovina i hrane na domaćem i svjetskom tržištu nastavljaju rasti, pa nemaju izlaza. Nema sumnje, s dolaskom jeseni i zime cijene će se još više zatrčavati, počevši od hrane i grijanja.

Kako inflacija izmiče kontroli, tako Hrvatska, Europa i svijet tonu u neugodnu pojavu zbog koje se ekonomistima i političarima diže kosa na glavi. Radi se o staglaciji – stanju u kojem gospodarstvo usporava ili stoji u mjestu, dok je inflacija istodobno sve viša. Ta je pojava u svijetu posljednji put masovno zabilježena prije 50 godina, tijekom naftne krize, kada su cijene "crnog zlata" naglo skočile. Danas skaču cijene svih energenta, pa je situacija još gora.

Zašto je duh stagflacije, koji lebdi nad Europom, tako neugodan i opasan? Zato što u takvom stanju sve počinje ići nizbrdo. Radi se o ključnim ekonomskim pokazateljima koje svaka zemlja želi održati povoljnima, a to su bruto domaći proizvod (BDP), zaposlenost i inflacija. U dobrim vremenima svi ti pokazatelji najčešće rastu, rukom pod ruku. Normalno je da u godinama gospodarskog napretka blago raste i inflacija.

Međutim, kada zbog iznenadnih šokova inflacija skoči preko svake mjere, počinje mrsiti račune svima – poduzećima, građanima i državnim proračunima. Aktualnu visoku inflaciju potaknuli su naprije pandemija, a potom i rat u Ukrajini. Došlo je do naglog rasta potražnje koju proizvođači nisu mogli zadovoljiti, osobito nafte i plina. To je u kombinaciji s poremećajima u opskrbi – zbog zastoja u prometu, ekonomskih sankcija i klimatskih promjena – dovelo do divljanja cijena energenata, hrane i ostalih dobara.

Plaće i ostala primanja građana realno ne rastu, pa će sve viša inflacija izazvati smanjenje potrošnje, prije ili kasnije. Budući da je potrošnja građana ključni faktor koji utječe na rast ili pad BDP-a, u sljedećoj fazi očekuje se pad potražnje i gospodarski zastoj, a potom i recesija. Zatim će nizbrdo krenuti i broj zaposlenih. Za sada, gospodarstvo i zaposlenost u Hrvatskoj i u EU-u još blago napreduju ili stoje u mjestu, ali sve viša inflacija uz rast kamata preokrenut će taj trend. Za ekonomiste i političare stagflacija je bauk, jer ona predstavlja predvorje gospodarske krize. Neki u Europi, poput Britanije, recesiju očekuju već u drugoj polovini godine.

(novilist.hr)