NEKO DRUGI

Pojeftinjenja niko ne garantuje

Trgovci se unaprijed ograđuju od mogućih prozivanja najesen, pa tvrde da će njihovi artikli moći pojeftiniti tek ako se uz proizvođačke cijene robe smire i cijene ambalaže, prijevoza, energije i ostali troškovi

5153 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Kupci u prodavaonicama ne mogu doći k sebi jer poskupljenjima hrane nema kraja. Za kruh se svakodnevno mora izdvajati po nekoliko kuna više, litra svježeg mlijeka u godinu dana poskupjela je 40 posto, a ulja gotovo 100 posto. Sve brže rastu i ostale cijene - inflacija je u Hrvatskoj službeno već prešla 12 posto - pa ljudi strahuju što će biti najesen.

U tom sklopu, najave predstavnika trgovaca da bi brašno i ulje najesen mogli pojeftiniti, zvuče ohrabrujuće. Bude nadu da bi se cijene hrane mogle barem umiriti. Ako pojeftinjuju osnovni sastojci mnogih prehrambenih proizvoda, to znači da bi se lančana poskupljenja mogla djelomice pretvoriti u lančana pojeftinjenja.

Na takav razvoj događaja upućuje stanje na svjetskom tržištu, o kojem ovise i cijene hrane u Hrvatskoj. Primjerice, cijene pet osnovnih prehrambenih artikala - brašna, jestivog ulja, mljekarskih proizvoda, mesa i šećera - padaju već četiri mjeseca za redom. Prema izvješću agencije FAO, samo u srpnju tih je pet dobara pojeftinilo za 8,6 posto u odnosu na lipanj. Najviše su pojeftinili pšenica i jestiva ulja - za 14,5 posto, odnosno 19 posto - što daje odgovor na pitanje zašto hrvatski trgovci očekuju skori pad cijena tih artikala.

Nema sumnje da je padu cijena pridonio međunarodni sporazum o početku neometanog izvoza ukrajinske pšenice. Tome je pridonijela i aktualna žetva na sjevernoj hemisferi, nakon koje se samo iz Rusije očekuje izvoz oko 50 milijuna tona žitarica. Ipak, cijene hrane, ako se i snize, neće se vratiti na staro. FAO kaže da su pšenica, mljekarski proizvodi i dalje 25 posto skuplji nego prije godinu dana, a slično je s mesom i ostalim artiklima.

S obzirom na loša povijesna iskustva s inflacijom, građani se s pravom mogu pitati hoće li trgovci najesen zaista sniziti cijene brašna, ulja, a potom i ostalih proizvoda koji na svjetskom tržištu sada pojeftinjuju. Trgovci kažu da potrošači imaju pogrešne predodžbe ako misle da su oni krivi za poskupljenja. Ako proizvođači poskupe svoje artikle, kažu, moraju poskupjeti i u prodavaonicama. Trgovci se unaprijed ograđuju od mogućih prozivanja najesen, pa tvrde da će njihovi artikli moći pojeftiniti tek ako se uz proizvođačke cijene robe smire i cijene ambalaže, prijevoza, energije i ostali troškovi.

U tom grmu, naravno, leži zec. Moguće pojeftinjenje dijela hrane u prodavaonicama najesen uvelike ovisi o tome hoće li se istodobno smiriti enegetska kriza u svijetu te rat u Ukrajini. Pojeftinjena nitko ne jamči. Ne treba zaboraviti da su cijene hrane u svijetu počele divljati u proljeće prošle godine, nakon što je pandemija poremetila trgovinske tokove. Svoj porez na poljoprivrednu proizvodnju sve više naplaćuju i vremenske katastrofe zbog klimatskih promjena. Prošlog ljeta cijene hrane počele su padati, kao i tijekom svake žetve. Međutim, usporedno s izbijanjem energetske krize u Europi i svijetu prošle jeseni, cijene hrane u svijetu opet su počele divljati, a nakon izbijanja rata u Ukrajini su eksplodirale. Budući da se ove zime očekuje dodatno pogoršavanje energetske krize, osobito u Europi, čini se da izgledi za značajan pad cijena hrane nisu ohrabrujući.

Naprotiv, ako dio hrane i malo pojeftini, nije isključeno da će kućanstvima istodobno poskupjeti prijevoz, struja, plin i ostali režijski troškovi. Nešto dobiješ na mostu, ali još više izgubiš na ćupriji.

Ako se ipak nastavi pojeftinjenje hrane na svjetskom tržištu i ako to ne budu pratile cijene prehrambenih artikala u prodavaonicama, hrvatske vlasti bit će pod velikim pritiskom javnosti i imati pune ruke posla. Da bi ublažile udarac na životni standard ljudi, vlasti će - između ostalog - morati jako zaposliti državnu inspekciju te provjeravati jesu li visoke cijene artikala opravdane, posebice u svjetlu uvođenja eura. Mnogi kažu da je takav posao težak, a možda i jalov, ali političari će nešto morati poduzeti. Trebaju imati na umu da neće samo građani plaćati visoke cijene. Prije ili kasnije, rastuća inflacija doći će na naplatu i političarima.

(novilist.hr)