STAV

Na Mratinju izgraditi reverzibilnu elektranu

Imajući u vidu predstojeću energetsku krizu, od velike koristi za Crnu Goru bila bi izgradnja reverzibilne elektrane na Mratinju, koja za dvije do tri godine može postati novi izvor električne energije

3887 pregleda 4 komentar(a)

"Kada čovek ostane u mraku ne traži onog ko je ugasio sveću nego drugu sveću." (Borislav Pekić)

Jedna od ideja čija bi realizacija bila od velike koristi za Crnu Goru, posebno imajući u vidu predstojeću energetsku krizu, jeste izgradnja reverzibilne elektrane na HE Mratinje. Ona vrlo brzo, za dvije do tri godine, može postati novi izvor električne energije snage 2 x 80 MW, a procijena vrijednost iznosi oko 200 miliona eura.

U izgradnji takve elektrane od 80 MW koautor teksta (dr Nikolić) učestvovao je prije desetak godina u Austriji, kao stručnjak firme KELAG, u svojstvu nadzornog organa i savjetnika za hidroenergiju u Njemačkoj i Austriji.

Istražujući mogućnosti gradnje reverzibilne hidroelektrane na Mratinju, obišao je lokaciju nekoliko puta i napravio više od 300 fotografija.

Nakon što je to istraživanje pokazalo da je u kratkom roku moguće napraviti elektranu snage 2 x 80 MW, napravio je idejno rješenje.

Izrada projekta trajala bi četiri mjeseca, a nakon njegovog usvajanja zelena elektrana mogla bi biti završena za 18 mjeseci, uz ugradnju Simensove opreme koju preporučuje iskustvo iz zemalja EU.

Reverzibilne hidroelektrane su od velikog značaja za stabilnost i efikasnost elektroenergetskog sistema. Posebnu važnost dobijaju zbog ekspanzije uključivanja vjetrogeneratora i solarnih elektrana u taj sistem. Obnovljivi izvori su promjenljivi, kako na dnevnom nivou tako i u periodima od nekoliko dana, sedmica ili mjeseci.

Zbog toga je neophodno obezbijediti akumulaciju električne energije, a jedan od načina su reverzibilne/ pumpnoakumulacione elektrane koje su vrlo efikasne za ekonomski prihvatljivo skladištenje energije. Imaju odličnu upravljivost u radu, mogu da postignu punu snagu za manje od 10 sekundi, njihovo startovanje i zaustavljanje ne izaziva veliki trošak.

Pumpno akumulaciono postrojenje
Pumpno akumulaciono postrojenje

Reverzibilne elektrane imaju dva rezervoara vodene mase: gornju akumulaciju/ akumulacijsko jezero i donju akumulaciju u koju se uliva voda koja izlazi iz hidroelektrane. U periodu niske potražnje i niže cijene električne energije voda se pumpa iz nižeg jezera u više. U periodu veće potražnje i više cijene, voda se pušta kroz turbinu natrag u donju akumulaciju i odatle proizvodi električna energija.

Pošto je skladištenje energije od ogromnog značaja za stabilnost i efikasnost elektroenergetskog sistema, reverzibilne elektrane treba graditi u sastavu već postojećih HE Mratinje, HE Glava Zete.

Tamo već postoje preduslovi da u najkraćem roku dođemo do novih prijeko potrebnih izvora energije, kako za sopstvene potrebe tako i za izvoz.

Ove elektrane mogu se izgraditi za manje od dvije godine, a zavisno od intenziteta korišćenja mogu biti otplaćene za dvije do tri godine.

Plasman ovako akumulirane električne energije vrlo je isplativ, prodaje se kao vršna energija i mnogo je skuplja od kovencionalne. Ovo nije futuristička nego konkretno rješenje, jer proizvodnja zelene energije ne smije da zavisi od sunca i vjetra.

Jedno od rješenja za finansiraje jeste ulaganje građana - čiji depoziti iznose 2,23 milijarde eura - koji bi umjesto u banke investirali u sigurnu dugoročnu proizvodnju električne energije. Ovakvim ulaganjem bili bi ublaženi negativni efekti galopirajuće inflacije, a država kao sigurni kupac bila bi garant na duži rok...

Po važećem zakonu, novac od proizvedene električne energije isplaćuje se mjesečno, kao što je sada slučaj sa malim hidroelektranama.

Prihod se dijeli tako što dio ide za povraćaj uloga dioničarima, dio za plate uposlenih, a dio za održavanje. Poslije isplate ulaganja, povećava se dio za isplatu dividendi sve do isteka koncesije na 30 godina, sa mogućnošću produženja.

Posebno je važno što će te dionice biti na berzi, a to znači da će svaki dioničar moći da trguje svojim dionicama.

Neophodno bi bilo limitirati vrijednost uplate po jednom dioničaru, kako bi se izbjeglo enormno bogaćenje pojedinaca s kojim smo se već suočili u slučaju malih hidroelektrana.

Neke pravne smetnje ne bi trebalo da budu prepreka za realizaciju ovog ekološki čistog koncepta. Ako se u proteklih trideset godina nijesmo dokazali u poboljšanju energetskog sistema, u izmjenama i dopunama zakona sigurno jesmo.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")