STAV

Inflacija i robne rezerve

Dok građani stežu kaiš i strepe za sjutrašnjicu, ekonomski analitičari daju oprečne prognoze o rastu inflacije u 2023. Ali procenti su jedno, a život drugo

2617 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Ovih dana su objavljeni podaci za zemlje našeg regiona sa Stranice Numbeo (najveće svjetska baze podataka o troškovima života), koji pokazuju da su troškovi života i pojedinaca i prosječne četvoročlane porodice, isključujući Sloveniju i Hrvatsku, najveći - u Crnoj Gori. Prema podacima Numbea, prosječni troškovi života pojedinca u Crnoj Gori iznose 515 eura mjesečno, bez uračunate rente, dok je prosječnoj četvoročlanoj porodici mjesečno potrebno 1.802,60 eura, takođe bez rente. (investitor.me) Prema Monstatu, godišnja inflacija u Crnoj Gori iznosila je 17,2 odsto, ali su osnovne životne namirnice poskupile i preko 30 odsto, dok su čvrsta goriva za ogrijev poskupila čak 50 odsto. Minimalna potrošačka korpa od decembra 2021. do novembra 2022, porasla je sa 671,80 na 799,70 eura, u koju nijesu uračunati troškovi stanovanja. Sa velikim prilivom stranaca iz Rusije i Ukrajine, enormno su porasle cijene zakupa stanova. Primjera radi, cijene zakupa garsonjera u Podgorici kreću se do 350, a jednosobnih stanova do nevjerovatnih 900 eura, zavisno od kvarta (bankar.me).

Pošto su Vladine mjere za ograničenje cijena nekoliko osnovnih životnih namirnica bile oročene do kraja 2022, početkom ove godine trgovci su podigli cijene. Primjera radi, u četvrtom kvartalu prošle godine, u nekim marketima, mogli smo da kupimo ulje po cijeni 1,70, čak, u nekom periodu, i po 1,50 eura po litru, a sada je to isto ulje 2,15 eura i više. (lično potrošačko iskustvo). Očigledno je da su trgovci jesenas “bili prinuđeni” da prodaju robe, koju su nabavili davno, po nižim cijenama, kako bi oslobodili skladišta za nove zalihe i profitirali na brzoj prodaji “stare” robe. Kada država nema robnih rezervi, pohlepni trgovci imaju mogućnost i interes da se ponašaju upravo tako.

Na sjednici od 24. februara 2022, 42. vlada je usvojila Informaciju o potrebi formiranja robnih rezervi, koje su ukinute Zakonom o interventnim nabavkama, u decembru 2003. Istovremeno je planirana izrada studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi (www gov.me). Sredinom jula prošle godine, aktuelna, 43. Vlada, je formirala Koordinaciono tijelo za praćenje stanja zaliha proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, a 3. avgusta, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, sa jedanaest trgovačkih kompanija potpisalo je sporazum o saradnji, koji je predstavljao prelazno rješenje, do pronalaženja adekvatnog načina za formiranje robnih rezervi (investitor.me). Dok je izrada Studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi bila još u toku, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu, početkom septembra prošle godine, za “Dan” je, između ostalog, izjavio: “Robne rezerve u Crnoj Gori trebalo bi da budu formirane početkom naredne godine, a do tada je obezbijeđena dovoljnost i konkurentnost bukvalno svih proizvoda”. Direktor je, očigledno, saopštio svoje želje, previdjevši da formiranje robnih rezervi zahtijeva mnogo znanja, iskustva, htjenja i truda, kao i desetine miliona eura. Rezerve roba za narednu kalendarsku godinu, obezbjeđuju se u prethodnoj godini. Zbog naprijed pobrojanih i još mnogo razloga, “vraćanje robnih rezervi” se razvlači od vlade do vlade!

Na sjednici aktuelne Vlade, održanoj 12. januara 2023, zauzet je stav da “Crna Gora treba da vrati robne rezerve” i razmotrena informacija o izrađenoj Studiji o potrebi formiranja robnih rezervi, što je lično potvrdio premijer Abazović Agenciji MINA. Prema izjavi ministra Đurovića, “predložena je izrada dvije dodatne studije, kojima će se uraditi detaljna analiza skladišnih prostora u privatnom vlasništvu, teritorijalnog aspekta organizacije robnih rezervi, kapaciteta za smještaj ljekova i medicinskog materijala, nafte i naftnih derivata, kao i analiza organizacione strukture Agencije za strateške rezerve Crne Gore”. Možda su mogli predvidjeti i zalihe vode, jer mi u Nikšiću već dva mjeseca plaćamo vodu po enormno visokoj cijeni?

Pošto je čitav postupak na samom početku, a nabavka robe nije predviđena budžetom za 2023, robne rezerve nećemo imati ni u toku 2024, pa će posao oko njihovog formiranja preuzeti neka nova vlada. Nova vlada, nove odluke, nove studije ili ništa od toga! Dok građani stežu kaiš i strepe za sjutrašnjicu, ekonomski analitičari daju oprečne prognoze o rastu inflacije u 2023. Njihove priče ne znače nam ama baš ništa, jer su procenti jedno, a život drugo. Oksfamovi godišnji izvještaji o nejednakostima, koji kažu da su “ekonomske nejednakosti van kontrole”, naglašavaju da su pandemija korona virusa i velika svjetska ekonomska kriza učinile da “bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji”!

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")