Stari, kameni mostovi su moja pasija, već više od 20 godina. Nije mi poznato da se sistematski neko bavio njima u našoj opštini. Ubilježila sam ih više od 20, i to uz obalu, u gradskom dijelu, i u zaleđu hercegnovske opštine, gdje premošćavaju bujične potoke, a ponegdje i suve jaruge. Most na rijeci Sutorini je najveći i najljepši kameni most u našoj opštini, svjedok istorije, koji je morao da ima puni tretman zaštićenog graditeljskog nasljeđa. Izgrađen je, vjerovatno, u doba kratke francuske uprave Bokom, u periodu 1807-1809, kada je poznato da je građen put od Debelog brijega i sanirane mnoge građevine i putevi u Novome. Francuska uprava je za sobom ostavila značajnu zaostavštinu u izgrađenim čvrstim, stabilnim putevima, kakvih ranije ovdje nije bilo. Most je dug 29 metara, širina je 2,60 do 3,00 m, ima dva luka, oslanja se na 4 oslonca, dva obalna i dva riječna, koji su trouglastog oblika (sa kljunom).
O ovim radovima na kamenom mostu slučajno sam saznala. Naši lokalni mediji, koji objavljuju razne informacije, pa i desetine nebitnih i ne mnogo važnih događanja, nisu u vezi mosta donijeli nikakvu vijest. Čudno, kad u Novome ni tica ne može da preleti a da to lokalni mediji ne zabilježe, a naročito ako je neko iz vlasti s tom ptičicom povezan. Ne zna se ni ko ni zašto radi. Bar o tome nema pojma prvi komšija. Neko je spomenuo UNESCO. Teško da bi se iko ozbiljan, a pogotovo stranac, usudio da nešto tako radi.
“Neko” (a to svakako nije duh, nego neko s punim imenom, prezimenom i određenim zadatkom) razvalio je gazište mosta, uklonio gornji sloj, izvadio kamen, pobacao ga ispred mosta i položio nekoliko komada pločastog kamena, vjerovatno u namjeri da poploča.
Most je graditeljsko nasljeđe prvog reda. To vjerovatno ne zna onaj ko je započeo ove štetne radnje. Svaka aktivnost na ovom mostu mora da ima ima konzervatorske uslove Zavoda za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja ili kotorskog Zavoda. Šta god da se radi na mostu - mora da se radi po projektu, pažljivo, znalački, uz adekvatan, stručni, inženjerski nadzor.
Moje interesovanje za kamene mostove, pa i ovaj na Sutorini dalo je istraživački rad o njemu, koji je publikovan u Zborniku Boka. U 2015. godini inženjerski tim se bavio analiziranjem stanja mosta, uz mene, kao građevinskog inženjera, radila je ekipa profesora i studenata sa Tehničkog fakuleta u Novom Sadu, Departman za građevinarstvo i geodeziju, uglavnom stručnjaci konstrukteri, prof. dr Vlasta Radonjanin i prof. dr Đorđe Lađinović i osam studenata završne godine građevine. Urađen je Elaborat o procjeni stanja mosta. Od tada je proteklo skoro 9 godina i niko se nije sjetio da nešto uradi, iako je i tada već bilo riječi o ovom elaboratu i njegovoj primjeni za uređenje i eventualnu sanaciju mosta. Ja sam u nekoliko navrata pisala o njemu, obraćala se vlastima, ali nikada nikakvog odgovora nije bilo.
Vrlo je moguće da je kameni most na rijeci Sutorini postojao i u doba turske uprave, koja je okončana 1687. godine.
Zaključak Elaborata je da je trajnost mostovske konstrukcije smanjena zbog ispranog vezivnog materijala u spojnicama kao i prisutnih mehaničkih oštećenja; nosivost i stabilnost konstrukcije mosta su narušene zbog prisustva pukotina na čeonom zidu koje prolaze cijelom širinom mosta; ovakvo generalno stanje mosta je logična posljedica dugogodišnje eksploatacije mosta i neodgovarajućeg održavanja; u cilju dovođenja noseće konstrukcije mosta u tehnički ispravno i funkcionalno stanje, uz zadovoljavajuću trajnost tokom buduće eksploatacije, potrebno je da se hitno preduzmu odgovarajuće mjere - radovi na sanaciji i revitalizaciji konstrukcije mosta, koji treba da obuhvate čišćenje kompletne konstrukcije mosta od površinske biološke korozije i naslaga kalcijum-karbonata, popunjavanje spojnica i injektiranje pukotina vezivnim materijalom. Na osnovu svih prikupljenih podataka i globalnih preporuka u okviru Elaborata, potrebno je uraditi detaljan Projekat sanacije noseće konstrukcije mosta.
Ko to tamo radi? Zašto i za koga? I šta radi komunalna policija, ako ne vidi dalje nosa?
Autorka je dipl. inž. građ.
Bonus video:
