NEKO DRUGI

Poštovanje ženskih prava i izbora ključno za rješavanje demografskih pitanja

Kada je ženama uskraćena osnovna zdravstvena zaštita, tada pati njihova porodica i zajednica. Kad strukturne prepreke ili društvena stigma spriječe žene da ostvare svoj potencijal, čitava ekonomija je na gubitku

2890 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Neki ljudi smatraju da je pritisak na žene da rađaju više djece način da se riješi pitanje niskog nataliteta u Istočnoj Evropi. Vlade nude financijske poticaje ili čak pokušavaju ograničiti pravo žena da odlučuju o vlastitom tijelu.

Ipak, ne postoje dokazi da se takvim mjerama postiže trajan rast nataliteta. Umjesto toga, ograničavanjem prava žena riskira se poništavanje desetljećima dugog napretka ka rodnoj ravnopravnosti i ono može imati teške posljedice kao što su:

- Oštećen život: Kada je izbor žena ograničen, njihova dobrobit je smanjena, a potencijal ugušen. Neželjena trudnoća može zaustaviti obrazovanje i karijeru. Nedostatak tjelesne autonomije može zarobiti žene u ciklusima siromaštva i ovisnosti, koji su često popraćeni nasiljem u porodici. Kada žene imaju kontrolu nad svojim tijelom i imaju pristup kontracepciji, one tada mogu planirati porodicu i odlučiti da imaju djecu u pravom trenutku svog života.

- Ekonomska šteta: Zemlje koje se bore s padom broja stanovnika ne mogu priuštiti isključivanje polovine svog stanovništva. Za izgradnju otporne ekonomije i društva potreban im je puni doprinos njihovih građana i građanki. Osnaživanje žena i djevojčica ima ekonomskog smisla: ono potiče produktivnost, inovacije i opću dobrobit.

Godine 1994, na Međunarodnoj konferenciji o stanovništvu i razvoju, održanoj u Kairu, međunarodna zajednica preuzela je historijsku obavezu poštivanja seksualnih i reproduktivnih prava svih ljudi. Danas, 30 godina kasnije, izvještaj UNFPA o stanju svjetske populacije pokazuje da je postignut veliki napredak, ali također naglašava duboke nejednakosti koje još uvijek postoje.

Pitanje diskriminacije

Podaci su frapantni. Jedna od četiri žene, u zemljama za koje imamo podatke, nema osnovnu tjelesnu autonomiju, odnosno, nema pravo odlučivanja o vlastitoj zdravstvenoj zaštiti, kontracepciji i da li će i kada imati spolni odnos. Više od dvije od tri žene u istočnoj i jugoistočnoj Evropi doživjele su neki oblik rodno zasnovanog nasilja, često od strane partnera ili nekog drugog u porodici. Milioni žena žele koristiti moderna kontracepcijska sredstva, ali nemaju pristup potrepštinama, informacijama niti uslugama potrebnim za planiranje porodice.

Diskriminacija je najteža za žene koje su već suočene s raznim, često preklapajućim, manjkavostima koje ih stavljaju u nepovoljan položaj. Na primjer, u Albaniji je istraživanje iz 2017. pokazalo da je 74 posto Romkinja prijavilo ozbiljne poteškoće u ostvarivanju pristupa uslugama zdravstvene zaštite, za razliku od svega 35 posto etničkih Albanki. Dok se pristup uslugama zdravstvene zaštite tokom posljednjeg desetljeća poboljšao za obje kategorije, napredak je bio puno sporiji za one u najnepovoljnijem položaju.

Te razlike predstavljaju pojedinačne tragedije, ali nanose i širu štetu. Kada je ženama uskraćena osnovna zdravstvena zaštita, tada pati njihova porodica i zajednica. Kad strukturne prepreke ili društvena stigma spriječe žene da ostvare svoj potencijal, čitava ekonomija je na gubitku.

Temeljno pravo

Zemlje koje se suočavaju s demografskim promjenama trebaju napredne politike koje ulažu u žene i djevojčice. To znači osigurati univerzalni pristup obrazovanju, kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, ekonomskim mogućnostima i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja. To također znači poštivanje temeljnog prava žena da imaju kontrolu nad vlastitim tijelom i da donose odluke o svom životu.

Put do zdravih, prosperitetnih društava ne vodi kroz kontrolu nad ženskim tijelom. On leži u uklanjanju prepreka koje sprečavaju žene i djevojčice da napreduju - za vlastito dobro i za dobrobit svoje zajednice i zemlje.

(Al Jazeera)

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")