Globalna ekonomija, iako još uvijek krhka, postepeno se oporavlja nakon četiri uzastopne godine usporenog rasta. Tokom ovog perioda iskusili smo nesagledivo širenje disruptivnih digitalnih tehnologija, geopolitičke šokove i do sad najvišu učestalost vremenskih nepogoda izazvanih klimatskim promjenama. Uprkos pojačanoj konkurenciji i produbljivanju sukoba, saradnja između vlada i tržišta i dalje je ključna za rješavanje višestrukih kriza i podsticanje novih mogućnosti za rast.
Pošto je dio evropskih lanaca vrijednosti, Zapadni Balkan ne može da bude imun na spoljne šokove. Povrh toga, lokalne ekonomije se oslanjaju na tradicionalne sektore sa intenzivnim fizičkim radom, kao što su poljoprivreda, rudarstvo i proizvodnja, pa su zato mogućnosti za rast produktivnosti i tehnološke inovacije i dalje ograničeni. S obzirom na svoja fragmentisana i mala tržišta, region treba da izbjegne zamku srednjeg dohotka, poveća otpornost i pređe na ekonomiju sa većom dodatom vrijednošću. Koji bi mogao biti dalji put napretka?
Reforme su ključne za podsticanje priliva SDI
Uprkos stalnim političkim i društvenim tenzijama, Zapadni Balkan je uspio da privuče neto stranih direktnih investicija (SDI) u prosjeku od 6% BDP-a tokom posljednje decenije, pretežno iz zemalja EU. Oko 180.000 radnih mjesta je stvoreno između 2010. i 2021. grinfild SDI projektima u regionu, pri čemu većinu njih čini proizvodnja. Ove investicije su takođe doprinijele povećanju produktivnosti i inovacija, doprinoseći boljem upravljanju i transferu tehnologija.
Dok su neke zemlje nastavile da bilježe stabilan priliv SDI i tokom 2023. godine, poput Srbije i BiH, druge poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije doživjele su značajan pad. Da bi zadržao adekvatan nivo, region mora da ubrza usvajanje fundamentalnih reformi, uključujući transparentnije propise, kao i da unaprijedi pravnu sigurnost. Institucionalne reforme su neophodne za poboljšanje upravljanja i smanjenje birokratije. Strateške politike, kao što su podsticaji za investicije i javno-privatna partnerstva, mogu povećati privlačnost regiona za strane investitore. Povrh toga, bolja povezanost, usavršavanje radne snage, ubrzanje zelene tranzicije i digitalizacija nastaviće da budu ključni faktori rasta.
Novi podsticaj reformama kroz Plan rasta
Sa 6 milijardi EUR sredstava koja će biti obezbijeđena u obliku grantova i zajmova, Plan rasta za Zapadni Balkan ima potencijal da stimuliše konvergenciju ekonomija Zapadnog Balkana sa Evropaskom unijom (EU) i poveća BDP po glavi stanovnika, koji trenutno iznosi oko 38% prosjeka EU. Plan takođe predviđa otvaranje određenih oblasti jedinstvenog tržišta EU prije pristupanja, sa ciljem da se obezbijedi slobodno kretanje roba, kapitala i usluga, pristup novim fondovima i programima, ali i proširenje na mnogo veće tržište koje obuhvata preko 500 miliona potrošača.
Otkako je pokrenut u novembru, Plana je pokazao izuzetnu sposobnost da isporuči rezultate. Na primjer, očekuje se da će uvođenje Zelenih traka trostruko smanjiti vrijeme čekanja na granicama, što će dovesti do veće efikasnosti i liberalizacije u trgovini, harmonizovanih regulativa, a samim tim i novih investicija. Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) takođe može pomoći u smanjenju troška prekograničnih plaćanja u korist potrošača i preduzeća.
Na Samitu lidera Zapadnog Balkana koji je nedavno održan u Kotoru za Plan rasta, regionalni lideri su izrazili posvećenost ispunjavanju svih preduslova za pristupanje SEPA. Uz pomoć Evropske komisije postoji potencijal da se prva pristupanja dese još ove godine. Zajedno sa Sekretarijatom CEFTA-e i Transportnom zajednicom, regionalne privrede će raditi na finalizaciji i implementaciji mape puta zelenih traka sa ciljem poboljšanja unutarregionalne trgovine, carinske saradnje i modernizacije graničnih prelaza.
Učesnici samita se se takođe obavezali da obezbijede funkcionalne regionalne institucije zarad stvaranja Zajedničkog regionalnog tržišta i pripreme za bližu integraciju sa jedinstvenim tržištem EU, s obzirom na njegov veliki značaj za domaće firme i radnike jer će inicirati bolji poslovni ambijent i bržu razmjenu robe, usluga i ljudskog kapitala, što će privući i nove strane investicije i doprinijeti ekonomskom rastu. Grupa Svjetske banke je ocijenila da bi zajedničko regionalno tržište moglo da poveća BDP regiona za 10%.
U svom nedavno objavljenom izvještaju “Mnogo više od tržišta”, Enrico Letta ističe da će pažljivo praćenje proširenja jedinstvenog tržišta EU biti ključni izazov u godinama koje dolaze. Posebno će biti važno omogućiti kandidatima koji ispunjavaju kriterije iz Kopenhagena “da ostvare benefite specifičnih elemenata jedinstvenog tržišta mnogo prije pristupanja, što premašuje ono što nude postojeći sporazumi”, uz istovremeno očuvanje stabilnosti samog jedinstvenog tržišta.
U tom kontekstu i imajući u vidu trenutno stanje spremnosti, postepeni pristup zasnovan na realizaciji jasnih reformi u skladu sa vrijednostima EU, posebno vladavinom prava radi očuvanja zakonitosti, slobode, demokratije, jednakosti i poštovanja ljudskih prava, kao i konkretni napredak sa stvaranjem regionalnog zajedničkog tržišta, biće ključni za uspješan proces proširenja.
Ključna podrška za povezivanje, zelenu tranziciju, digitalizaciju i usavršavanje
Kao banka Evropske unije, EIB blisko sarađuje sa Evropskom komisijom, drugim finansijskim institucijama kako bi pokrenula nove projekte i donijela najpovoljnije finansijske aranžmane zemljama Zapadnog Balkana, često kombinujući grantove i tehničku pomoć. Kroz EIB Global koji je posvećen aktivnostima van EU, spremni smo da podržimo naše lokalne partnere u unapređenju EU reformi, ciljevima povezivanja, energetskoj tranziciji, digitalizaciji i usavršavanju.
Nedavno smo potpisali investicije za unaprijeđenje regionalne povezanosti u okviru željezničkih projekata u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji u ukupnom iznosu od preko 1,5 milijardi eura kroz zajmove i grantove. U oblasti zelene tranzicije pomažemo u modernizaciji energetske infrastrukture i povećanju unosa obnovljivih izvora energije, istovremeno osiguravajući pozitivne ishode tranzicije. EIB trenutno finansira izgradnju vjetroelektrane u regiji Travnik u BiH i solarne fotonaponske elektrane u blizini Prištine, a očekuje se potpisivanje novih investicija u energetskim sektorima za vjetroelektranu Poklečani u BiH i rehabilitaciju hidroelektrana u Srbiji.
Važno je posvetiti se reformama kako bi se brzo osjetili vidni benefiti
Uspješan iskorak ka digitalnoj i zelenoj ekonomiji takođe zahtijeva odgovarajuću kvalifikovanu radnu snagu i nove modele obrazovanja za cjeloživotno učenje. U tom smislu, pomažemo zemljama Zapadnog Balkana da modernizuju svoje obrazovne sisteme, kako u pogledu nastavnog plana i programa, tako i po pitanju opreme i infrastrukture, kako bi se povećala zaposlenost i obezbijedilo usvajanje adekvatnih vještina koje odgovaraju zahtjevima tržišta rada. U Crnoj Gori smo nedavno potpisali EU grant od 11 miliona eura za modernizaciju, digitalizaciju i opremanje vrtića i škola širom zemlje.
Uprkos napretku u tranziciji sa centralno planiranih na tržišno orijentisane ekonomije, Zapadni Balkan se i dalje suočava sa strukturnim ograničenjima i institucionalnim slabostima koje ometaju njegovu sposobnost da napreduje. Ekonomske reforme koje se fokusiraju na stabilnost, razvoj privatnog sektora i inovacije su ključne za održivi rast. Konačno, trajna posvećenost reformama otvoriće put zemljama Zapadnog Balkana da se integrišu u EU kao dio jedinstvenog, konkurentnijeg tržišta.
Autor je šef EIB Global odsjeka za Zapadni Balkan i Tursku
Bonus video:
