STAV

Korak ka miru u Ukrajini

Iako će se na Samitu o miru u Ukrajini raspravljati i o drugim prijedlozima, vjerujemo da ukrajinska formula za mir od deset tačaka i dalje predstavlja najvjerodostojniji osnov za buduće mirovne pregovore

9709 pregleda 57 reakcija 7 komentar(a)
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, Foto: Reuters
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, Foto: Reuters

Ovog vikenda prisustvovaću Samitu o miru u Ukrajini u Švajcarskoj, koji nije platforma za direktne pregovore između Ukrajine i Rusije, već ima za cilj iznalaženje, među zemljama učesnicama, zajedničkih parametara za mir utemeljenih na međunarodnom pravu i Povelji UN-a.

Samit će se takođe baviti određenim praktičnim pitanjima koja zahtijevaju angažman Rusije: unapređenje nuklearne sigurnosti, olakšavanje razmjene zarobljenika i osiguranje povratka velikog broja ukrajinske djece koja su oteta i odvedena u Rusiju, što je praksa koja podsjeća na mračnije periode evropske istorije. Fokus će biti i na obezbjeđivanju slobodne plovidbe te zaštiti crnomorske lučke infrastrukture. Uticaj agresije na Ukrajinu se proteže znatno dalje od njenih granica. Prolongirani ili zamrznuti sukob produžio bi nestabilnost i ugrozio globalnu sigurnost snabdijevanja hranom i ekonomsku stabilnost. Napredak u ovim oblastima mogao bi vremenom otvoriti mogućnosti za razgovore s Rusijom u drugim oblastima.

Ovaj rat i njegov ishod od egzistencijalnog su značaja za Ukrajinu, ali i za evropsku sigurnost. Svaki prekid vatre koji bi Rusiji dopustio da zadrži svoj represivni režim na okupiranim teritorijama predstavljao bi nagradu za agresiju, podrivanje međunarodnog prava i ohrabio dalje teritorijalno širenje Rusije. Svi izvještaji UN-a od 2022. godine sadrže brojne dokaze o brutalnoj represiji nad Ukrajincima i o sistematskim kršenjima ljudskih prava u okupiranoj Ukrajini.

Rusija je izabrala da vodi ničim izazvan rat, vođena imperijalnim težnjama, dok je Ukrajina primorana da se bori i brani svoje puko pravo na postojanje.

Niko ne žudi za mirom više od Ukrajinaca, ali ispravni uslovi za mir su važni kako za Ukrajinu, tako i za cijeli svijet. Rusija je izabrala da vodi ničim izazvan rat, vođena imperijalnim težnjama, dok Ukrajina vodi rat iz nužde, braneći svoje puko pravo na postojanje. Vladimir Putin je prije nekoliko dana u Sankt Peterburgu ponovio da teži potpunoj pobjedi na bojnom polju i da ne vidi nikakvu potrebu za hitnim okončanjem rata. Prije samo nekoliko sedmica pokrenuo je novu ofanzivu na Harkov. Njegovi projektili su uništili veliki dio energetske infrastrukture Ukrajine i svakodnevno ubijaju ukrajinske civile.

U međuvremenu, njegovi izaslanici obilaze svijet i odvraćaju zemlje od učešća u Samitu za mir. Rusija očigledno nije spremna za pregovore u dobroj namjeri i svaki prekid vatre bi iskoristila za ponovno naoružavanje i napad. Ruski narativi o miru nisu ništa drugo do prikriveni pokušaji legitimizovanja ruskog osvajačkog rata za proširenje teritorija.

Stoga najava Rusije da neće prisustvovati samitu u Švajcarskoj, čak i ako bude pozvana, nije neočekivana. Međutim, učešće skoro stotinu zemalja i organizacija iz Azije, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike ukazuje na snažnu međunarodnu podršku okončanju rata na osnovu Povelje UN-a. To je od ključne važnosti za ohrabrenje Ukrajine, kao žrtve ruske agresije, prije bilo kakvog eventualnog angažmana sa Rusijom.

Iako će se na Samitu raspravljati i o drugim prijedlozima, vjerujemo da ukrajinska formula za mir od deset tačaka i dalje predstavlja najvjerodostojniji osnov za buduće mirovne pregovore. Prijedlozi koji se ne pozivaju na Povelju UN-a i zanemaruju politički suverenitet, teritorijalni integritet i pravo Ukrajine na samoodbranu predstavljali bi nagradu agresora i legitimizaciju ruskih pokušaja nasilne promjene granica. Takvi prijedlozi ne mogu osigurati trajni mir. U tom smislu, nepojavljivanje Kine u Švajcarskoj i njena nastojanja da odvrati druge od učešća ne idu u prilog kineskim tvrdnjama o neutralnosti.

EU želi mir u Ukrajini. Diplomatsko rješenje koje bi poštovalo međunarodne norme naišlo bi na podršku svih država članica EU. Paralelno s tim, moramo nastaviti da naše diplomatske napore pratimo pružanjem vojne podrške, u skladu s inherentnim pravom Ukrajine na samoodbranu, kako je navedeno u članu 51. Povelje UN-a. S obzirom na to da Putin ne pokazuje nikakvu volju za pregovorima u dobroj vjeri, nastavak vojne podrške Evrope Ukrajini ostaje jednako važan za postizanje mira u Ukrajini kao i naša podrška diplomatskom pristupu.

Istina je da se ratovi često završavaju mirovnim sporazumima, ali sadržaj ovog mirovnog sporazuma od ključnog je značaja za sigurnost Evrope i svijeta te za međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Neka Samit o miru u Švajcarskoj bude prvi korak prema pravednom miru u Ukrajini, zasnovan na Povelji UN-a.

Autor je visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku / potpredsjednik Evropske komisije

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")