Mašala

Vlada Crne Gore je sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zaključila Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Mašala!

Sporazum možemo analizirati sa tri (a vjerovatno i više) bitna aspekta.

1. Ustavnost

Zakonima se mogu suspendovati neki drugi zakoni, ako za to postoje razlozi i interesi, ali se ne može suspendovati Ustav Crne Gore, odnosno član 140 stav 3:

„Zabranjeno je narušavanje i ograničavanje slobodne konkurencije i podsticanja neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu“, što se ovim sporazumom nesumnjivo čini.

2. Obaveze i prava

Naša Vlada je JUNAČKI prihvatila da bez javnog tendera obezbijedi zemljište „na pjenu od mora“ površine oko 20 miliona m2 (podatak iz medija koje niko nije demantovao) i ustupi investitoru na 90 godina, izgradi potrebnu, veoma skupu infrastrukturu, te obezbijedi i druge bitne preduslove da „Entitet“ – Investitor nesmetano realizuje Projekat. Neizvršenje znači plaćanje ogromne štete Investitoru.

Kad mi sve ovo obezbijedimo Vlada UAE će imati nešto lakši posao „DA OHRABRI odabrani Entitet da dostavi studiju finansijske izvodljivosti” (član 3, stav 2 Sporazuma), uz čvrsto obećanje da UAE „neće biti predmet bilo kakvih mehanizama za rješavanje sporova predviđenim ugovorima, programima i sporazumima zaključenim između Entiteta i Vlade Crne Gore“.

Obaveze Crne Gore je jasna, nesporna i naplativa na teret svih sredstava i imovine, a eventualno sporenje samo bi uvećalo tu obavezu za kamatu i troškove suđenja.

Vlada UAE se Sporazumom ogradila od bilo kakvih sporova Vlade CG i Investitora, a Investitor ne nudi (niti mu ko traži) bilo kakve opipljive/naplative garancije za izvršenje svojih obaveza.

3. Ekonomski interes

Ministarstvo finansija je u Mišljenju na prijedlog Zakona o usvajanju Sporazuma ukazalo da će za sprovođenje tog zakona biti potrebna dodatna izdvajanja iz budžeta Crne Gore, koja nijesu planirana Budžetom za 2025. godinu, kao ni Fiskalnom strategijom za period 2024–2027. godina.

Potrebna finansijska sredstva će se utvrditi nakon odabira lokacije, a lokaciju će odabrati Investitor. Znači, onda kada obaveza Crne Gore bude definitivna, nezavisno od iznosa.

Neke parametre, na nivou objavljenih u medijima, imamo za dva lokaliteta:

a. Velika plaža

Potrebna infrastruktura, što god to značilo, koštala bi 20 milijardi eura i nju bi morala da izgradi Crna Gora. Planirana površina zemljišta za realizaciju Projekta je 20 miliona m2, od čega je 1/3 u privatnom vlasništvu, koju bi morala da ekspropriše Država.

Finansijska obaveza Crne Gore, bez vrijednosti zemljišta koje je u njenom vlasništvu, iznosila bi 25 milijardi eura što je skoro 9 puta više od izvornih prihoda Budžeta za 2025. godinu. Crna Gora nema ova sredstva, morala bi se zadužiti za taj iznos (ako bi joj iko dao kredit ili otkupio obveznice), odnosno 40 hiljada eura „po glavi stanovnika“.

b. Buljarica

Podsjećam da je prije 12 godina Projekat „Buljarica“ bio u fazi urađenog Master plana i izabranog najpovoljnijeg ponuđača. Planirana je bila izgradnja rezidencijalnog naselja za 120 000–150 000 stanovnika (stalnih i turističkih), površine zemljišta 18 miliona m2, 42 hiljade stanova i 800 vila, a zemljište bi se dalo u zakup na 90 godina. Sve slično kao i sada za Veliku plažu.

Master planom razvoja turizma Crne Gore 2001–2020. godina dominantno je bila planirana izgradnja hotelskih kapaciteta, čiji je ekonomski cilj bio 2,9 milijardi eura godišnjeg prihoda na kraju planskog perioda. Odavno se odustalo od toga plana i dominantna je postala gradnja naselja „mješovite namjene“, tj. apartmana-stanova za prodaju. Rezultat je prevelika i neplanska izgrađenost, bez adekvatne infrastrukture, a danas nijesmo ni na polovini onih planiranih ciljeva i tek smo dostigli parametre iz 1989. godine.

Najavljeni investitor je javno saopštio da je zainteresovan za izgradnju i prodaju nekoliko desetina hiljada stanova na primorju, što je za njega, prema dosadašnjoj praksi, najbrži i najsigurniji način da vrati i višestruko uveća uloženi kapital.

Kolika je zarada investitora od gradnje i prodaje apartmana u kondo i sličnim hotelima pored mora – nema javnih podataka.

Ipak, navešću zvaničan podatak iz Bara gdje je jednom investitoru, DUP-om usvojenim 2023. godine, dozvoljena izgradnja 600 apartmana u sastavu kondo hotela i njihova prodaja. Kako piše u tekstualnom dijelu DUP-a, zarada investitora će biti 789 miliona eura.

Projektom „Jug“ planira se izgradnja i prodaja nekoliko desetina hiljada apartmana-stanova, pa izračunajte.

Konačnu odluku o Sporazumu Vlade donijeće Skupština Crne Gore, a bez Prostornog plana (koji je ustavna obaveza), bez specifikacije potrebne infrastrukture, bez podataka o finansijskim sredstvima, na teret Budžeta, bez Fiskalne strategije u narednih deset godina, koliko će trajati realizacija Projekta i bez ikakve računice koja je i kolika korist Crne Gore od ovog sporazuma.

Zato je potrebno prethodno uraditi Studiju izvodljivosti, pa onda donositi odluke na Skupštini.