Registrovana stopa nezaposlenosti u aprilu 2025. godine iznosila je 9,91 odsto, što predstavlja najniži nivo otkada postoji evidencija Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) - i prvi put jednocifrenu stopu nezaposlenosti u istoriji države. To je saopšteno 4. juna 2025. godine, na konferenciji za medije, koju su organizovali ZZZCG i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
"Zaista je veliki ponos što upravo u mom mandatu, u saradnji sa ZZZCG, kojem dugujem veliku zahvalnost, dolazimo do jednocifrene stope nezaposlenosti, što i te kako puno znači za našu državu...", rekla je, između ostalog, rekla ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić. To je bila "vijest dana", ne samo u medijima nego i među političarima na vlasti, gdje se, u svom stilu, oglasio i premijer Spajić.
Istog dana, 4. juna 2025, mediji su objavili informacije sa sjednice skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, održane dan ranije, na temu demografskih kretanja u Crnoj Gori. "Crna Gora se nalazi u demografskoj krizi. Procjenjuje se da se, između 2011. i 2023. godine (između dva popisa), iselilo oko 94.000 građana, odnosno prosječno su odlazile 22 osobe dnevno", saopštio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić. ..."U odnosu na prethodni popis, nedostaje nam 30.000 mladih. Crna Gora je na pragu duboke demografske starosti... Iako smo na nivou države zabilježili pozitivan prirodni priraštaj, nema razloga za optimizam, jer je prošle godine zabilježen najmanji broj rođene djece otkad se prate podaci vitalne statistike, svega 6.964. Studija UN predviđa da će, za 30 godina, Crna Gora imati 518.000, a 2100. godine 328.000 stanovnika", naglasio je, između ostalog, ministar Gutić.
Dr Gordana Radojević iz NVO Društvo statističara i demografa Crne Gore, iznijela je podatak da je od 2020. do 2023. zabilježen duplo veći odliv stanovništva nego u periodu 2015-2019. "Ni visok ekonomski rast nije bio dovoljan da se zaštiti stanovništvo, a istraživanja pokazuju da se traži pravna sigurnost i jednake šanse za napredovanje", navela je gospođa Radojević. Govorilo se o uzrocima iseljavanja, kao što je maćehinski odnos prema sjeveru države, u posttranzicionom periodu, a i ranije. U januaru 2023. mediji su objavili podatak da je "za posljednjih 25 godina Crnu Goru napustilo 140.000 ljudi", što je alarmantna brojka, a kao uzroci se navode nemogućnost zarade, partijsko zapošljavanje, nestabilnost u društvu i nedostatak svega što čini život dostojan čovjeka. Istim problemom se, u više navrata, bavio i CIN-CG. Političari su decenijama, uglavnom, ćutali.
S obzirom na demografsku krizu i starosnu strukturu građana na evidenciji ZZZCG, nije iznenađenje da smo dogurali do jednocifrene stope nezaposlenosti. Nikada nije postojala evidencija radno sposobnih građana, koji nijesu na biroima rada! Od države se forsira sezonsko zapošljavanje, uključujući i zapošljavanje u privrednim društvima čiji su vlasnici strani državljani. Turizam iznad svega i javna uprava prije svega!
Prema podacima MUP-a, u aprilu 2025. godine u Crnoj Gori je živjelo 95.147 stranih državljana (vijesti.me). Njih 29.649 imaju stalni boravak, 32.219 imaju produženi privremeni boravak, 9.975 su sa privremenim boravkom, dok privremeni boravak radi rada imaju 23.304 strana državljana. Od 623.633 stanovnika na popisu 2023. godine, stranih državljana je bilo 46.878.
Prema podacima Monstata, broj poslovnih subjekata u vlasništvu stranaca, u 2023. godini, iznosio je 24.278, što je 31,9 odsto više nego 2022. godine, kada ih je bilo 18.402. Najviše ih je u vlasništvu ruskih i turskih državljana. Političari u vrhu države, koji se, uglavnom, malo bave ovim brojkama, smatraju da naseljavanje stranaca mnogo doprinosi ekonomskom rastu i razvoju, posebno turizma, koji je glavna grana crnogorske privrede. Demografi tvrde da Crna Gora mora voditi računa o očuvanju sopstvenog demografskog i kulturnog identiteta. "Javne politike moraju uzeti u obzir da je dolazak tolikog broja stranaca izazov za naše unutrašnje, političke i ekonomske kapacitete i da ostavlja posljedice na kulturološkom, jezičkom i finansijskom planu", smatra demograf, prof. dr Miroslav Doderović. On naglašava "da Crna Gora ima ograničene kapacitete za integraciju tolikog priliva, te da je to izazov za naš identitet, političku i ekonomsku suverenost!" (cdm.me)
Strani državljani u Crnoj Gori se bave trgovinom na veliko i malo, ugostiteljstvom, građevinarstvom... a osnovna im je djelatnost ulaganje u nekretnine. Prema analizama Društva statističara i demografa Crne Gore i Agencije za nekretnine, od 2021. godine u Crnoj Gori je primjetan snažan trend rasta udjela ulaganja stranaca u kupovinu nekretnina, unutar ukupnih stranih direktnih investicija. U 2019. godini taj udio je bio 23 odsto, a od 2023. prelazi 50 odsto. U prva tri mjeseca 2025. godine, 54 procenta ukupnih stranih investicija i dalje ide na kupovinu stanova i kuća. "Proizilazi da Crna Gora sve više postaje destinacija za investicije u nekretnine, dok se interesovanje za ulaganje u druge sektore smanjuje. Takva struktura stranih ulaganja može imati dugoročne posljedice po strukturu naše ekonomije, jer pojačava potrošnju i cijene na tržištu stanova, a istovremeno ograničava diverzifikaciju ekonomije i razvoj drugih djelatnosti", mišljenje je dr Gordane Radojević.
..."Crna Gora je već postala tržište na kojem se stanovi kupuju isključivo za investicije, u cilju dalje preprodaje, obavljanja privredne djelatnosti ili izdavanja. Između dva popisa (2011-2023) broj stanova koji se koriste za privredne djelatnosti povećan je za 345 odsto, za sezonsko korišćenje 44 odsto, prazni za 21 a useljeni za samo 14 odsto", kaže gospođa Radojević. (portalanalitika.me)
Nije samo Alabar "štetan" po Crnu Goru!
Bonus video:
