r

STAV

Ponovo septembarska žeđ u Herceg Novom

Pošto u našoj “ekološkoj državi” nije došlo do uklanjanja ugrožavanja životne sredine na samom izvoru zagađenja, što je bilo jednostavnije i ekonomičnije - sada ćemo morati da se zadužimo i potrošimo više milijardi eura za investicije na državnom i lokalnom nivou za ulaganje u infrastrukturu. Najveći trošak će biti u sektoru voda

10431 pregleda 0 komentar(a)
Devastirano izvorište u Mojdežu (Iz studije Katastar rasutih zagađivača Topljanskog zaliva, 2005.), Foto: Radojicic
Devastirano izvorište u Mojdežu (Iz studije Katastar rasutih zagađivača Topljanskog zaliva, 2005.), Foto: Radojicic

Pregovaračko poglavlje 27. sa Evropskom unijom, čija je suština očuvanje životne sredine za buduće generacije, biće jedno od najznačajnijih i najtežih za zatvaranje za Crnu Goru. Propisi EU iz oblasti životne sredine su izuzetno obimni i najkvalitetniji u odnosu na sva ostala poglavlja. Ovi propisi pokrivaju veliki broj oblasti među kojima su najznačajnije kvalitet voda i upravljanje otpadom.

U okvirnoj direktivi o vodama EU koja je stupila na snagu 22. 12. 2009. se tvrdi da “voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego nasljeđe koje treba čuvati, zaštiti i shodno tome postupati”. Voda je opšte naslijeđeno dobro čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da je čuvaju i brižljivo koriste.

U Crnoj Gori ne postoji napredak koji unapređuje kvalitet života lokalnog stanovništva. Sve dosadašnje aktivnosti u našoj državi su fingirane i svode se samo na puko usvajanje propisa EU. Ovo je samo prvi korak prilagođavanja EU standardima, što predstavlja trećinu uslova za zatvaranje poglavlja 27.

Pošto u našoj “ekološkoj državi” nije došlo do uklanjanja ugrožavanja životne sredine na samom izvoru zagađenja, što je bilo jednostavnije i ekonomičnije - sada ćemo morati da se zadužimo i potrošimo više milijardi eura za investicije na državnom i lokalnom nivou za ulaganje u infrastrukturu. Najveći trošak će biti u sektoru voda.

Vodeni potencijal Crne Gore je impozantan i predstavlja naš najvredniji resurs koji najvjerovatnije nećemo sačuvati za buduće generacije, jer se ponašamo kao da život završava sa nama.

Ništa nam nije sveto, pa čak i najveći projekat svih vremena, realizovan pod nazivom: “Regionalni vodovod Crnogorskog primorja”. Nemoćna je “ekološka država”da spriječi enormnu eksploataciju šljunka u koritu rijeke Morače, kojom negativno utiču na izdašnost izvorišta “Bolje sestre”. Koliko je naša država nemoćna pokazuje činjenica da ne može da spriječi ni izgradnju ugostiteljskih objekata u zoni izvorišta “Bolje sestre”. Bez regionalnog vodovoda čija se izdašnost stalno smanjuje zbog pohlepe i trenutne zarade, nećemo moći da računamo na turizam Crnogorskog primorja.

Bistri vodotok Morače do Podgorice, sa kojim bi se ponosile sve zemlje Evrope - glavni grad “oplemenjuje” sa dvije trećine svojih neprečišćenih kanalizacionih voda, zagađujući pri tome i Skadarsko jezero.

Da voda znači - život, potvrđuje ovih septembarskih dana Herceg Novi, zbog restrikcija vode koja u ovom periodu traje više od tri decenije. Zamislite koja je preporuka za zemlju koja treba da uđe u EU kada na turističkim objektima stoji reklama: “Ima vode”. Građani Herceg Novog dobijaju vodu dva puta po dva sata - pa najbolje mogu razumjeti stanovnike Gaze. Voda koja stigne u tim terminima praktično nije upotrebljiva za piće, jer zbog velikih oštećenja na mreži (gubitak preko 60%), prilikom svakog uključivanja povuče nečistoće oko oštećenja vodovodne mreže. Herceg Novi je imao vrlo kvalitetna izvorišta u selu Mojdež iz kojih se nekad snabdijevao grad, ali 28. 2. 2004. zbog pohlepe novokomponovanih biznismena koji su, u želji da od vode naprave komercijalni proizvod, izvodeći nestručno radove u hidrotunelu Potkop, izazvali veliko klizište, oko 12 hektara, uništavajući izvore kao i samo selo Mojdež.

Devastirano izvorište u Mojdežu
Devastirano izvorište u Mojdežufoto: Iz Studije: Katastar rasutih zagađivača Topljanskog zaliva, 2005.

Ovih dana ostalo nam je samo izvorište Opačica u Zelenici sa kojeg grad dva puta dnevno po dva sata dobija vodu. Pošto smo mi budući Evropejci, vrlo je interesantno kako se ponašamo prema ovom najznačajnijem izvorištu. Još 2007. godine u mojoj “Studiji o negativnom uticaju rasutih zagađivača na akvatorijum Meljina i Zelenike” koju sam radio za Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iz Budve, ukazao sam na veliki broj upojnih septičkih jama u zaštitnoj zoni izvorišta Opačica, dajući pregled vlasnika i katastarskih parcela gdje su one identifikovane.

Vodocrpilište Opačica okruženo kućama sa propusnim septičkim jamama
Vodocrpilište Opačica okruženo kućama sa propusnim septičkim jamamafoto: Iz Studije o negativnom uticaju rasutih zagađivača na akvatorijum Meljina i Zelenike,2007.

Na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, bivša direktorka J. P. Vodovod i kanalizacija saopštila je frapantan podatak da se na prostoru izvorišta Opačica enormno povećao broj stambenih objekata, odnosno upojnih septičkih jama i da on iznosi 500 jedinica. Ovaj podatak govori o totalnoj nebrizi opštine Herceg Novi, koja za 10 godina od izgradnje kolektora, nije uspjela da izgradi sekundarnu kanalizaciju i zaštiti izvorište Opačica. Takođe, nije izmještena ni saobraćajnica koja prolazi na nekoliko metara od izvorišta.

Saobraćajnica pored izvorišta Opačica
Saobraćajnica pored izvorišta Opačicafoto: Iz Studije o negativnom uticaju rasutih zagađivača na akvatorijum Meljina i Zelenike,2007.

Čak i groblja u neposrednoj blizini se proširuju.

Groblje u neposrednoj blizini Opačice
Groblje u neposrednoj blizini Opačicefoto: Iz Studije o negativnom uticaju rasutih zagađivača na akvatorijum Meljina i Zelenike, 2007.

Podatak da nema redovnog pražnjenja septičkih jama (sem incidentnih situacija) potvrđuje da su sve jame upojne. One su velika opasnost, jer se nalaze na kraškom terenu, koji je porozan i jednostavno propušta vodu kroz pukotine, zagađujući podzemnu vodu, pa imamo situaciju da sa malom količinom zagađenja, zagađujemo velike količine vode. I na kraju, za koji dan ćemo ponovo imati vodu sa Plata i po ko zna koji put ćemo sve zaboraviti, a gubitak turista zbog restrikcija vode, će nam nadoknaditi vlast kao i prošle godine, organizujući novogodišnje veoma skupo plaćene koncerte Cece i Desingerice i ostalih folk starleta.

Autor je viši naučni saradnik Instituta “Dr Simo Milošević”, Igalo

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")