Konačno je stupila na snagu odluka o limitiranima cijenama, koju je Vlada pauzirala duže od 6 mjeseci. Akciji su prethodili tekstovi u medijima, od kojih su neki počinjali rečenicom: “Građani su, uglavnom, zadovoljni što će u narednom periodu proizvode kupovati po nižim cijenama. Kako kažu u anketama, uoči praznika i slava, dobro je što će u trgovinama biti jeftinih artikala...” Koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje, Jelena Mitrović kaže da će “ograničavanje cijena doprinijeti padu troškova života između 2 i 3 odsto”, što nije zanemarljiv procenat, imajući u vidu da su penzije usklađene za 1,98 odsto, te iznose socijalnih davanja.
Lista sa limitiranim cijenama (prema objavi na portalima), obuhvata 49 proizvoda, što je za dvadesetak manje nego u prethodnoj akciji, koja je istekla u aprilu. Nedoumica da li je, osim nebrige Vlade za rast stope siromaštva, jedan od razloga odgađanja akcije faktor “veće cijene veći PDV” otklonjena je činjenicom da je nova akcija oročena do 31. marta 2026. godine, tj. do početka turističke sezone. Komisija za pregovore sa trgovcima nije imala osjećaj za potrebe zdrave ljudske ishrane, a trgovci su trgovci, ne snižavaju cijene skupih proizvoda, poput mesa, voća, povrća i sl. Čak ni jaja i slanina nijesu obuhvaćeni akcijom?! Tako su, po limitiranim cijenama, građanima ponuđeni proizvodi koje domaćinstva ne kupuju svaki dan, te proizvodi u većim pakovanjima, koji se, takođe, rjeđe kupuju. Od mesa se nudi samo piletina, jer je najjeftinija, i rebarca za supu, što su trgovci mogli da prebole. Lista proizvoda je dostupna na portalima, te ne bih pobrajala artikle, osim da kažem da se, pored ulja, soli, šećera i mlijeka u kesama, kao osnovnih životnih namirnica, uglavnom, radi o mesnim prerađevinama koje imaju manju prođu na tržištu, jer ne spadaju u zdravu ljudsku ishranu. Nije mi namjera kontrirati tezi “bolje išta nego ništa”, koju zastupaju mnogi građani, što je razumljivo.
Benefite od ove akcije ne mogu imati starije osobe i ljudi oboljeli od nezaraznih hroničnih i mnogih drugih bolesti, jer nije uputno da konzumiraju mesne prerađevine, makar ih onaj premijerov “glovo” dijelio džabe po kućama. Njima su potrebni meso, voće, povrće... i ishrana primjerena starosnoj dobi i zdravstvenom stanju, što većina nikada ne može sebi priuštiti! Samci, takođe, mogu da budu zahvalni na Vladinoj “pažnji”, jer, uglavnom, trguju u malim količinama, pa ne mogu kupiti cijelo pile, 800 grama viršli, 500 grama pavlake... i druge proizvode u većim pakovanjima. Možda kupe neki manji mesni narezak, paštetu ili tunu, zgodno je za ponijeti? Ješćemo maze od marmelade, kao u vrijeme prije 50-60 godina. Pošto se priča o skorom “evropskom” poskupljenju struje (porez na ugljen-dioksid iz TE Pljevlja), možda nam “empatični” Vladini činovnici iz dobre namjere nude konzerviranu hranu, umjesto mesa i drugih proizvoda, koje treba kuvati?! Voće i povrće, sa akcijom ili bez nje, ne možemo doplatiti, osobito u malim trgovinama, koje su oslobođene obaveze na limitirane cijene.
Činjenice govore da je obnavljanje akcije “limitirane cijene” Vladin potez iznuđen od građana, koji, prema mišljenju političara, “žive nikad bolje”, sa minimalnom platom daleko ispod granice siromaštva. Akciji se pristupilo “opušteno”, u skladu sa brigom Vlade o siromašnim slojevima stanovništva, kao da se šegače sa potrošačima. Sve u njihovom stilu!
Nije iznenađenje mali broj proizvoda po “limitiranim cijenama”, te njihov kvalitet, kada se Vladini ministri i drugi činovnici pitaju zašto rastu broj oboljelih građana i troškovi za njihovo liječenje? Nadležne nije briga za unapređenje zdravstvene zaštite stanovništva, inače nam ne bi nudili konzerve na popust?! Ministar finansija se pita “jesmo li mi postali bolesna nacija, da li smo duplo bolesniji nego što smo bili ranije...”, sve posmatrajući kroz rast troškova zdravstvene zaštite, a zaboravljajući na enormno povećanje cijena zdravstvenih usluga, ljekova i sanitetskog materijala, u posljednjih pet godina, čemu su i sami doprinijeli. Zaboravlja se i na činjenicu da imamo 105.000 građana starijih od 65 godina, što podrazumijeva ubrzani rast broja pacijenata!
Iako robne rezerve služe samo za intervencije na tržištu u vanrednim situacijama, njihovo formiranje bi imalo ulogu kontrolnog mehanizma cijena hrane. O robnim rezervama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ljekova i sanitetskog materijala priča se od 2022, kada je Ekonomski fakultet uradio studiju, a Vlada je, 2024. godine, formirala međuresorsku radnu grupu (čiji članovi, vjerovatno, primaju nadoknadu). Robne rezerve možda budu formirane, a “kad će ne znamo”?! Za vladajuće strukture je uvijek dobro ne realizovati obećanja, kako bi, iz godine u godinu, građanima obećavali isto.
Premijerovo obećanje o otvaranju prodavnica za ugrožene slojeve stanovništva i besplatnoj dostavi artikala starima, bolesnim i nemoćnima, jedna je od brojnih neozbiljnih priča nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Iako u ovu priču nijesmo povjerovali, treba je komentarisati iz razloga što je veliki grijeh i sramota varati stare, nemoćne i bolesne ljude - ljude koji su nas učili moralu, pravdi i istini!
Bonus video:
