Prije nekoliko dana Vlada Crne Gore je utvrdila amandmane: minimalna vrijednost nekretnina za stranca koji želi da riješi pitanje privremenog boravka je 200.000 eura. Još jedan amandman u Zakonu o strancima predviđa da strani državljani - izvršni direktori i vlasnici više od 51 odsto kapitala u privrednom društvu moraju imati najmanje tri zaposlena, od kojih dva moraju biti crnogorski državljani, koji moraju biti osigurani na stalnoj osnovi.
Pogledajmo strance i shvatimo ko su oni, na primjeru ruskih imigranata. Nije tajna da ih u Crnoj Gori sada ima mnogo, kao i u drugim državama. Od početka 2022. godine, ljudi su počeli masovno da napuštaju Rusiju, a prema podacima Ministarstva odbrane Velike Britanije, objavljenom u maju 2023. godine, samo tokom 2022. iz Rusije je otišlo više od 1,3 miliona ljudi, među kojima mnogo mladih i obrazovanih stručnjaka visokoplaćenih industrija. Prema nedavnim podacima, u Crnoj Gori živi 21.000 imigranata iz Rusije.
Šta predstavljaju savremeni ruski imigranti? Uglavnom su IT profesionalci, to je vrlo brojna kategorija. Tu su i naučnici, ljudi iz kulture i umjetnosti, univerzitetski profesori, školski nastavnici, novinari i aktivisti za ljudska prava. Bili su uspješni u profesiji, neko je čak bio nadaleko poznat, a neko je imao autoritet u krugu profesionalaca. Imali su sjajne perspektive. Ali neslaganje sa politikom, strah od represije, jer ne podržavate vojne akcije, život pod strogim ugnjetavanjem sveprisutne cenzure, ono je što bilo motiv da se sve napusti i ode u nepoznato. Pokušajte da preživite u Rusiji, gdje imate sve, ili da ponovo počnete da živite na slobodi, a da nemate ništa? Pred takvim izborom su se našli.
Donošenjem novog zakona o strancima mnogi takvi ljudi će biti primorani da napuste Crnu Goru. Imigranti nemaju velike novčane uštede. Uprkos činjenici da su bili traženi stručnjaci u Rusiji, a mnogi su radili u IT industriji, gdje su visoke plate, čak i IT stručnjaci sa platom od 2.000 eura mjesečno nisu u mogućnosti brzo da sakupe taj novac. Među imigrantima su porodice koje su prodale svoje stanove u Rusiji, prebacile novac u Crnu Goru, a zatim kupile nekretnine ovdje. Ali njihovi stanovi u Rusiji nisu koštali 200.000 eura (takve cijene stanova pripadaju premijum segmentu), pa i stanovi koje su kupili u Crnoj Gori koštaju mnogo manje.
Neće svi imigranti moći da posluju u skladu sa novim zahtjevima. Tačnije, to može učiniti samo vrlo mali broj ljudi koji imaju jak preduzetnički talenat. Mnogi od onih koji su ranije otvorili male firme, po starim pravilima, biće primorani da ih zatvore. Ali mnogi imigranti nikada nisu poslovali i teško da će to moći da nauče. Na primjer, umjetnik ili pisac nije biznismen, naučnik fizičar koji radi sa podacima hadronskog sudarača neće izgraditi novi sudarač, a IT stručnjak koji je radio na određenim zadacima teško može da organizuje uspješnu IT kompaniju. Umjetnik, koji je cio život je posvetio muzejima i sanjao da u Rusiji otvori školu u kojoj će djeca sa urođenim ozbiljnim bolestima učiti umjetnost uz pomoć specijalno stvorenih programa i alata, neće moći sama, bez podrške, imajući stroge zahtjeve za otvaranje firme, da organizuje takvu školu u Crnoj Gori. A djeca sa invaliditetom postoje u svim zemljama, pomaganje u poznavanju svijeta i pridruživanje ljepoti zadatak je koji nema teritorijalne granice.
Značajan problem imigranata je i slabo znanje crnogorskog jezika. Na ruskim univerzitetima se svuda predaje engleski jezik. Ali ljudi pokušavaju da ga nauče sami. Za neke oblasti, znanje engleskog jezika je dovoljno, na primjer, za rad u oblasti informacionih tehnologija. Nauka i obrazovanje, posebno univerzitetsko, takođe aktivno koriste engleski jezik. A mogućnost rada i učešća u društvenom životu biće snažan podsticaj i pomoći u učenju crnogorskog jezika na pristojnom nivou.
Da li će biti problem ako Crna Gora počne da koristi znanje i iskustvo ljudi koji nisu rođeni u njoj - za svoju ekonomiju, za svoj razvoj? Ili je bolje da neka iskustva imigranata koriste druge zemlje u koje ljudi koji ne ispunjavaju uslove odlaze? Na primjer, Slovenija. U njoj je na Ljubljanskom univerzitetu prije dvije godine otvoren novi program posvećen fizici kvantnog računanja, a program su predložili imigranti iz Rusije, koji su do 2022. godine radili na ruskim univerzitetima.
Zamislite šta bi bilo sa Albertom Ajnštajnom da su mu nakon emigracije u SAD predočena pravila - da otvori firmu, zaposli određeni broj američkih radnika, inače mora da ode negdje drugo. Ali u to vrijeme nije bilo takvih pravila, a naučnik je dao ogroman doprinos nauci i obrazovanju SAD i svijeta. Naravno, genije je najrjeđa pojava i vjerovatno nećemo naći primjer sličan Ajnštajnu među imigrantima. Ali to ne znači da su imigranti potpuno beskorisni.
Imigracija je teško rješenje za pojedinca, a u početku, nakon dolaska u novu zemlju, imigrant uspostavlja svoj život: mora da pronađe smještaj, kupi zdravstveno osiguranje i riješi mnoge probleme. Sve je novo, sve je nejasno. U novoj zemlji ponovo gradite svoj život i stvarate nove odnose.
Ali nijedna poteškoća u izgradnji života u novoj zemlji nije učinila imigrante slabima: ljudi su spremni da rade. Već postoje primjeri gdje imigranti pokušavaju da sprovedu korisne inicijative: oni masovno učestvuju u čišćenju parkova i drugim ekološkim projektima. Nažalost, to je sve što se može učiniti ako se ne može raditi po specijalnosti bez znanja crnogorskog jezika. Ali da li je to neodoljiva prepreka? Najvažnije - ovi ljudi zaista žele da budu korisni Crnoj Gori, u kojoj se njihov život nastavlja. A zemlja ih može pogledati i odlučiti kako da postupi sa njima što je moguće korisnije za sebe. Ljudi će raditi za korist Crne Gore i uložiti sve snage, jer su ovdje stekli svoju novu domovinu.
Bonus video:
