Nedavno premijer reče da Skupština mora da usvoji stotinu zakona, dok se u medijima kasnije spominjala cifra od 70. U skupštinskoj proceduri su, pored nacrta zakona neophodnih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU, na razmatranju i usvajanju populistička obećanja poslaničkih klubova, pred parlamentarne i lokalne izbore 2027. godine. Kampanja je odavno počela!
Najinteresantniji je Nacrt zakona predložen od strane Albanskog foruma, tačnije od ministra ekonomije i potpredsjednika Vlade, gospodina Nika Đeljošaja. U godinama pozamašnog rasta inflacije, kada ministrove i Vladine mjere o limitiranim cijenama nijesu dale rezultate, ministar ekonomije je došao na ideju da materijalno pomogne radnike i penzionere Crne Gore, tako što bi im se, svakog decembra, isplaćivale tzv. 13. plata, odnosno 13. penzija. Za decembar koji je na izmaku predlaže da to bude po 300 eura za svakog zaposlenog i po 180 eura za svakog penzionera u Crnoj Gori.
U obrazloženju predloženog zakona Albanski forum (ministar Đeljošaj) je pojasnio "da se donošenjem ovog zakona uvodi institut godišnjeg dodatka za sve zaposlene u privatnom i javnom sektoru, kao i za sve penzionere u Crnoj Gori, sa ciljem unapređenja njihovog materijalnog položaja, u uslovima povećanja životnih troškova, sezonskih poskupljenja i kontinuiranog rasta inflacije". (vijesti.me)
Ako bi se usvojio predlog Albanskog foruma, prema njihovom proračunu, za isplatu dodatka za sve zaposlene bilo bi neophodno 77,2 miliona eura i još 10,3 miliona za poreze i doprinose, dok bi za isplatu penzionerima trebalo 23,1 milion eura. Država bi imala trošak od 39,4 miliona, od kojih 23,1 za naknadu penzionerima i 16,3 miliona za oko 48.000 zaposlenih u državnoj upravi. Država bi od poreza i doprinosa prihodovala 10,3 miliona eura, dok bi od potrošnje isplaćenog novca zaposlenih i penzionera od PDV-a ostvarila dodatni prihod od 17,4 miliona eura. Tako bi ukupni prihod države iznosio 27,7 miliona eura, što znači da bi bruto trošak države od (projektovanih) 39,4 miliona bio umanjen za tih 27,7 miliona na 11,7 miliona eura. (bankar.me)
Milione rashoda i prihoda ne bih komentarisala, s obzirom na to da su proračun, pretpostavljamo, radili stručni ljudi. Kao laik pod znak pitanja bih stavila iznos prihoda od PDV-a, jer građani ogroman dio novca troše u privatnim zdravstvenim ustanovama, koje su oslobođene PDV-a.
Svi radnici i penzioneri bili bi zadovoljni u slučaju da se predlog Albanskog foruma usvoji. Pošto se penzije usklađuju u skoro zanemarljivim procentima, a najniža je bila zamrznuta dvije godine, vanredno primanje bi svakako puno značilo. Isplate radnicima, takođe. Ono što želim, ne prvi put, napomenuti da 20 odsto crnogorskih građana živi ispod linije siromaštva i uvijek je u nemilosti Vlade kada se radi o povećanju redovnih isplata ili o onim vanrednim. Zaboravljeni su programima "ES1" i "ES2", a nedavni predlog Socijaldemokrata da se povećaju socijalne naknade nije prošao u Skupštini. Isto se dogodilo sa predlogom GP URA da se povećaju iznosi za dječje dodatke. Tu su još ljudi bez ikakvih primanja, nezaposleni i druge ugrožene ciljne grupe, koje je cijelo društvo zaboravilo. Položaj starih je posebna priča. Formiraju se liste čekanja za staračke domove i servise gerontodomaćica. Nadležno ministarstvo nema novca da poveća broj gerontodomaćica, a kamoli da realizuje dodatne servise, o kojima govore?! Sindikalna potrošačka korpa za III kvartal tekuće godine iznosila je 2.075 eura, dok su cijene osnovnih životnih namirnica, usluga, stanarina... u stalnom porastu.
Privlačni predlog za isplatu 13. plate i 13. penzije predat je u skupštinsku proceduru, uz malu pažnju javnosti. Kao da i predlagači ne očekuju pozitivan ishod?! Možda je neozbiljno predlagati ovakve teme i zamajavati građane, prije konsultacija unutar Vlade i parlamenta!
Zbivanja oko Botuna, pored izloženog, zasjenila su još mnogo važnih događaja i tema u Crnoj Gori. Skoro da je jedva u žižu javnosti dospjela alarmantna ekološka situacija u Pljevljima. Izvršni direktor Rudnika uglja, gospodin Laković, u izjavi na TVCG postavi dijagnozu: "Najveći zagađivači su kotlarnica u Skerlićevoj, individualna ložišta, pa Termoelektrana". EPCG se, umjesto da se bavi Termoelektranom u rekonstrukciji, hvata populizma, obećavajući građanima Pljevalja tromjesečni popust na struju. Svi nude samo konstatacije, bez rješenja problema!
Koliko stagniramo u svemu i koliko nemamo znanja niti volje za trajno rješenje mnogih problema, govori podatak da je, u decembru 2015. godine, (uoči parlamentarnih izbora 2016), tadašnja vladajuća elita pljevaljskim domaćinstvima savjetovala da sa uglja i drva pređu na grijanje na pelet, obećavši im subvencije od 50 odsto. Među građanima se komentarisalo "pelet neće u furunu", jer je trebalo nabaviti peći na pelet, koje su bile i vazda su enormno skupe. Sada se domaćinstvima Pljevalja preporučuje da se griju na struju, kao da se to može regulisati bez dodatnih velikih troškova za ugradnju klima uređaja?!
Dok završavam ovaj tekst, mediji su objavili informaciju da je "ekološka inspekcija naložila zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj", što bi imalo za posljedicu da veliki broj domaćinstava u Pljevljima ostane bez grijanja. Ljudi obolijevaju od zagađenog vazduha, ali ništa manje od hladnoće, bez grijanja u zimskim danima, na niskim temperaturama crnogorskog sjevera.
Bonus video:
