Bilo je jasno da će 2026. biti velika godina za fudbalske naslove. Zasada je svakako opravdala očekivanja: muško Svjetsko prvenstvo donijelo je i slavu i kontroverze, nerijetko u podjednakoj mjeri. Ali naslovne i posljednje stranice novina punile su i teme koje nisu vezane za teren, a prije svega postupci onih kojima je povjereno upravljanje svjetskim fudbalom. Bez profesionalnog novinarstva, za neke od njih saznali bismo tek kada bi već bilo prekasno.
Zahvaljujući novinarima, najprije iz The Timesa i Financial Timesa, javnost je saznala za prijedlog predsjednika FIFA-e Đanija Infantina da komercijalna prava Svjetskog prvenstva praktično prepusti privatnom kapitalu. FIFA Forward Enterprise (FFE), kompanija procijenjena na 20 milijardi američkih dolara, trebalo je da upravlja komercijalnim i operativnim pravima za sva FIFA takmičenja. Plan je predviđao da se investitorima ponudi 20 odsto vrijednosti kompanije, odnosno udio vrijedan 4,2 milijarde dolara, čime bi se budućnost najpopularnije igre na svijetu u velikoj mjeri našla u rukama privatnih interesa.
Za tu ideju znao je tek uzak krug ljudi. FIFA o njoj nije objavila nikakvo javno saopštenje, a čak su i pojedini visoki zvaničnici organizacije saznali za plan tek iz medija. Samo nekoliko dana nakon što je dospio u javnost, i pod sve snažnijim pritiskom iz gotovo svih djelova fudbalskog svijeta - uključujući i brojne članice same FIFA-e - plan je povučen.
Ali time priča nije završena.
Ako je plan povučen ne znači i da je nestao - baš kao što nijesu nestali ni propusti u upravljanju koji su omogućili da jedan takav potez uopšte bude razmatran.
Dodatnu pažnju izazvale su i šire kritike zbog Infantinove bliskosti sa američkom administracijom - uoči Svjetskog prvenstva, kroz FIFA-inu Nagradu za mir iz decembra 2025; tokom turnira, kada je predsjednik SAD lično pozvao Infantina da interveniše povodom crvenog kartona dodijeljenog američkom igraču; i nakon prvenstva, kada se ispostavilo da je jedna od vodećih figura projekta FFE Džošua Kušner, brat zeta američkog predsjednika. Zbog svega toga, pažljivo praćenje FIFA-e gotovo sigurno će se nastaviti.
Novinari ne odustaju lako. Nastaviće da istražuju tajnovitost koja prati poslove FIFA-e, jer javnost ima pravo da zna kako se oblikuje budućnost fudbala, u čijem interesu se donose odluke i gdje završavaju milijarde dolara prihoda koje ta igra generiše.
Ipak, gotovo ništa od te novinarske upornosti nije dospjelo na naslovne strane. Izvještavanje koje je plan iznijelo na svjetlost dana, kao i rad koji će ovu priču održati živom, prolaze gotovo potpuno nezapaženo.
Medijske organizacije veoma dobro pričaju priče kada je riječ o drugima, ali nijesmo bili ni približno toliko dobri u pričanju sopstvene priče. To je jedan od razloga zbog kojih se 28. septembra svake godine medijske organizacije širom svijeta okupljaju povodom Svjetskog dana vijesti - kako bi učinile vidljivim sav rad koji stoji iza svake objavljene priče.
Istraga o FIFA-i upravo je dobar primjer. Pošto sam najveći dio života proveo u novinarstvu, znam koliko je truda potrebno da bi nastala ovakva priča i koliko rijetko publika ima priliku da vidi šta se dešava iza kulisa.
Neko je morao da uoči trag, istraži ga, provjeri činjenice, a zatim ih i objavi. Novinari godinama rade takav temeljan posao kada je riječ o FIFA-i, pri čemu se svaka nova istraga nadovezuje na prethodnu. Upravo to omogućava ovakav nivo nadzora.
I mada fudbal pruža posebno upečatljiv primjer onoga što zanima milijarde ljudi, potreba za provjerenim informacijama danas se odnosi doslovno na svaki izazov sa kojim se društvo suočava.
Živimo u vremenu višestrukih kriza, u kojem se ratovi, klimatske promjene, pritisci na demokratiju i tehnološki poremećaji prepliću, međusobno snaže i podstiču. Ljudima je potrebno više od beskrajnog priliva informacija. Potrebne su im činjenice kojima mogu vjerovati, kontekst koji im pomaže da razumiju šta se događa i novinarstvo koje poziva moćne na odgovornost - bilo da ta moć počiva u vladi ili u kancelarijama neke sportske federacije.
Razvoj vještačke inteligencije čini taj zadatak još hitnijim. Vještačka inteligencija ne stvara pouzdane informacije - ona ih nasljeđuje. Iza svakog pouzdanog odgovora koji generiše vještačka inteligencija stoji neko ko je prethodno morao da otkrije i provjeri informaciju i da za nju preuzme ličnu i pravnu odgovornost. Priča o FIFA-i to jasno pokazuje: nijedan algoritam nije otkrio tu priču, jer još nije postojalo ništa što bi mogao da sažme. Nije je otkrio ni televizijski komentator, kreator sadržaja ili influenser. Neko je morao da počne da traga prije nego što je iko uopšte mogao da potvrdi da priča postoji. Nijedna mašina, nijedan komentator ne može to da uradi umjesto nas - to je posao novinara.
Neću tvrditi da je naša industrija uvijek zasluživala povjerenje javnosti, niti da smo ga svuda u jednakoj mjeri stekli. Griješimo. Ponekad smo spori kada treba da ispravimo sopstvene greške. Ali niko drugi vam ne bi ispričao priču o FIFA-inom planu, i mislim da toga vrijedi sjetiti se sljedeći put kada budete procjenjivali da li novinarstvo zaslužuje vaše povjerenje i podršku.
Naravno, kvalitetno novinarstvo seže daleko izvan svijeta sporta. Porodica koja odlučuje šta da učini suočena sa razornim šumskim požarom oslanja se na isti osnovni princip na koji su se oslanjali fudbalski navijači prije nego što je priča o FIFA-i objavljena: da je neko, negdje, provjerio informaciju prije nego što ju je objavio. Ta razlika - između činjenice koju je neko provjerio i one koju nije provjerio niko - oblikuje ono u šta vjerujemo, a često i način na koji postupamo, bilo da je riječ o upozorenju za evakuaciju, objavi prekida vatre, raspisivanju izbora ili vakcini protiv širenja nove pandemije.
Svjetski dan vijesti postoji zato što tu razliku vrijedi objasniti jasno i glasno - ne zato da bismo tražili vašu lojalnost, već da bismo vam pokazali rad koji stoji iza naslova, a koji najčešće ostaje nevidljiv. Dešavanja na terenu su svi mogli da vide, ali su novinari otvorili vrata iza kojih su se donosile stvarne odluke, daleko od očiju javnosti i njenog interesa. Zato vas pozivam da o tome razmislite sada, prije nego što stigne naredna kriza i prije nego što osjetite da nemate kome da se obratite. Novinarstvo postoji da bi vam pružilo činjenice o onome što je važno. Da biste bolje razumjeli svijet, birajte novinarstvo kojem možete vjerovati.
Autor je izvršni direktor Svjetske asocijacije izdavača vijesti (WAN-IFRA)
Ovaj tekst objavljuje se povodom Svjetskog dana vijesti, globalne kampanje koja ukazuje na ključnu ulogu novinarstva u pružanju činjenica i jasnog uvida u stvarnost.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
