Na konferenciji Bledski strateški forum u Sloveniji govorilo se između ostalog i o pitanjima integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU. Ministri spoljnih poslova tih zemalja tamo su bili prisutni. No, upadljivo je malo bilo ministara spoljnih poslova EU.
Gost koji je svakako privukao najveću pažnju bio je Amerikanac Metju Palmer na svojoj funkciji kao novoimenovani specijalni izaslanik za Z. Balkan.
SAD su sada preuzele inicijativu i učinile prvi korak kako bi razdrmale EU koja je zaposlena sopstvenim problemima, kako bi zemlje Z. Balkana ponovo dovele za pregovarački sto i kako bi ih podstakle da riješe nesuglasice koje postoje već skoro 20 godina.
SAD ne žele da prepuste region ruskom uticaju
Zapravo je bio zadatak EU da energično radi na problemima regiona i evropskoj integraciji tih zemalja. Tokom 90-ih godina, kada su BiH, a kasnije i Kosovo bile umiješane u užasne ratove, inicijativa SAD bila je ta koja je stvari na Balkanu izvela na pravi put.
Prema našim iskustvima, ipak su samo ona rješenja koja usaglašavaju Amerika i Evropa uspješna i trajna. Sve dosadašnje akcije Brisela bile su previše mlitave i nisu zaista vodile ka cilju. Zato bi trebalo biti zahvalan na inicijativi SAD, iako se to nekim Evropljanima sigurno ne dopada.
Jedan dobar poznavalac regiona, profesor Danijel Server, rekao je da predsjednik SAD D. Tramp pred predsjedničke izbore sljedeće godine hoće da uknjiži još jedan uspjeh - u vezi sa zastojem u situaciji između Srbije i Kosova. Smatra se i da SAD ne smiju da region tek tako prepuste ruskom uticaju, jer on je ionako postao vrlo jak.
Svi su složni da je fokus M. Palmera na Kosovu. Diskusija o opasnoj „razmjeni teritorije“ između Kosova i Srbije, sa katastrofalnim posljedicama po BiH i druge zemlje regiona, poslije berlinske konferencije o Z. Balkanu krajem aprila uklonjena je sa dnevnog reda. Ja sam odavno energično upozoravao na opasnost od novog povlačenja granica prema etničkim mjerilima. Nadam se da je sada jasno da se međunarodna zajednica na toj čvrstoj poziciji slaže sa mirovnim ugovorima. Palmer se o tome još nije decidirano izjasnio. No, i pored toga, ima poruku da SAD na Balkanu ne žele da vide monoetničke, već „građanske“ države. To se slaže sa evropskom linijom i Njemačkom.
Evropa ne može da bude jasna po pitanju BiH
Zar EU sada ne bi trebalo da preuzme inicijativu i imenuje specijalnog opunomoćenika upravo za razgovore između Prištine i Beograda, opunomoćenika koji bi bio nadležan i za region Z. Balkana? To bi bilo dosljedno. Zar nije vrijeme da se srpskoj manjini koja živi na Kosovu da sopstveni glas, a ne samo da se čeka da Beograd bude jedini koji za te Srbe vodi riječ?
Predsjednik Srbije A. Vučić se upravo sreo sa senatorima SAD Ronom Džonsonom i Krisom Marfijem. Republikanac Džonson je ekspert za bezbjednosna pitanja u državi i inostranstvu - i to je dobar signal. Tu bi EU trebalo da što prije počne da sarađuje sa SAD kako bi unijela svoju evropsku perspektivu.
Mora se postaviti i pitanje nije li BiH, koja je doživjela najužasniji etnički rat, već godinama talac balkanskih sukoba. Tu je odavno trebalo jasno staviti do znanja da ambicija M. Dodika da otcijepi Republiku Srpsku od BiH vodi u pogrešnom smjeru i da bi uništila državu BiH. Pošto Evropa očito nije u stanju da tu izgovori otvorenu i jasnu riječ, SAD bi trebalo da se pobrinu za jasnoću.
Zbog istorijskih procesa, pregovori se ne mogu tek tako prepustiti samo ranijim neprijateljima Srbiji i BiH. Politika Republike Srpske podriva jedinstvo BiH. Tome se mora jasno stati na put - posebno što to direktno protivrječi Dejtonskom sporazumu o kojem je pregovarala Amerika. Ostaje nada da su SAD i Evropa sakupile dovoljno istorijskog iskustva da prepoznaju važnost i da sada, sa novom inicjativom M. Palmera i u Evropi poslije imenovanja novog sastava Evropske komisije izađu jedno drugom u susret i složno porade.
(Deutsche Welle)
Bonus video:
