Prema istraživanju koje redovno provodi agencija Gfk polovina hrvatskih građana u godinu dana ne pročita ni jednu knjigu. Četiri petine ispitanika nije u tri mjeseca koja su prethodila istraživanju kupilo ni jednu, a kao glavni razlog većina navodi da im knjige ne trebaju niti ih ne zanimaju. Polovina ispitanika je isto tako priznala da ih ništa ne može motivirati na kupnju knjiga.
Na upravo održanim parlamentarnim izborima svoje pravo nije iskoristilo više od 47 posto upisanih birača. Nadam se da će netko provesti relevantno istraživanje i ustanoviti razloge ove rekordne apstinencije. Sigurno bi odgovori na pitanja o mogućim motivima neizlaska na izbore pomogli političkim strankama u artikuliranju njihovih predizbornih kampanja u obliku lako razumljivih poruka.
Tri četvrtine izabranih saborskih zastupnika dolazi sa dvije vodeće liste čije slogane možemo spojiti u “Vjerodostojan siguran smjer”. Teško da je bilo moguće odabrati manje motivirajuće pozive onom dijelu birača koji nerado izlazi na izbore. Istovremeno je prevladala percepcija premalih političkih razlika između dva vodeća politička lidera što je samo dodatno pogodovalo onom koji do sada nije bio u prilici pokazati svoje premijersko umijeće.
Lojalno biračko tijelo HDZ-a
Biračko tijelo HDZ-a daleko je više lojalno i disciplinirano od pristaša lijevih i liberalnih opcija. Promjene stranačkih lidera i predizbornih retorika ne mogu odvratiti veliku većinu HDZ-ovih glasača s biračkih mjesta. Budući da je na ovim izborima glasovalo tristo tisuća birača manje nego na prošlogodišnjim više je nego izvjesno da je upravo njihov izostanak glavni razlog potopa SDP-a.
Prošle jeseni Tomislav Karamarko vodio je neprikrivenu nacionalističku i klerikalnu kampanju koja je upravo zbog svoje neobuzdane siline dodatno radila kako za SDP i partnere, tako i za Most. Potpuno drugačiji nastup Andreja Plenkovića amortizirao je strahove dijela u biti apolitičnih birača i umanjio njihovu želju za sudjelovanjem u izbornom procesu.
Koalicije lijevog centra pobijedile su na izborima 2000. i 2011. prvenstveno zbog predizbornih obećanja promjene društvenog i gospodarskog modela koji je HDZ zamislio, stvorio i u njega sam sebe ugradio. Slogan Narodne koalicije “Siguran smjer” nikom nije izgledao kao obećanje bitnih promjena. A bez takvih namjera traženje podrške politički površnih i uglavnom za demokratske procese nezainteresiranih birača unaprijed je osuđeno na neuspjeh.
Nedovoljno atraktivan odabir
Dobar dio građana ionako ne vjeruje da političke promjene mogu utjecati na poboljšanje kvalitete njihovih života. Razočaranje dosadašnjim političkim odabirom, pretočeno u trajno negativni odnos prema političkoj kasti, postaje ključni problem uspješnog funkcioniranja hrvatske parlamentarne demokracije. Kada se broju apstinenata pridodaju glasovi za antisistemske političke opcije dolazimo do poraznog podatka da jedva nešto više od trećine građana s pravom glasa aktivno sudjeluje u izbornom procesu podržavajući stranke koje ne razaraju postojeći model.
Most iako je dio još uvijek postojeće Vlade, i vjerojatno ključ sljedeće, sebe doživljava kao samoproglašenog kontrolora mogućih nepodopština HDZ-a, a Živi zid i pripadajuća koalicija su školsko utočište protestnih glasača. Možda je tu odgovor na pitanje koje Zoran Milanović sa zakašnjenjem postavlja javnosti i samom sebi. Građani nisu došli na birališta jer odabir između HDZ-a koji je zadnji put bio za promjene 1990., SDP-a koji je od promjena u međuvremenu prešutno odustao i ove dvije antisistemske opcije očito nije bio dovoljno atraktivan.
Tu dolazimo do paradoksa. Prema posljednjem Crobarometru, koji je agencija Ipsos plus objavila krajem kolovoza, 62 posto građana Hrvatske misli da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Istovremeno, na upravo održanim izborima novu šansu za formiranje Vlade dobivaju iste stranke koje su na vlasti od početka ove godine.
Početna greška koju je napravio SDP
Prema tome jasno je da velika većina građana ne doživljava izborni proces kao mogućnost za korekciju smjera ili postojećeg društvenog modela. Upravo u tome vidljiva je promašenost predizborne kampanje SDP-a, koji nije uspio iskoristiti većinsko nezadovoljstvo građana i formulirati odgovarajuće politike, kako bi privukao građane na birališta.
Taktički, SDP je početnu pogrešku napravio još u vrijeme izglasavanja odluke o samoraspuštanju Sabora. Nakon pregovora s Mostom usuglašeno je njeno odgođeno stupanje na snagu koje je omogućilo predsjednici Republike raspisivanje izbora za drugu nedjelju u rujnu. Na taj način HDZ je dobio potrebno vrijeme za izbor novog predsjednika i konsolidaciju stranke.
Efekt novog lica i kratko političko sjećanje dijela birača bili su dovoljni za promjenu trenda. A SDP je dodatno propustio priliku da u predizbornoj kampanji jasno artikulira potrebu nužnih političkih i gospodarskih promjena. Izborni poraz i povlačenje Zorana Milanovića samo su logična posljedica počinjenih pogrešaka i propuštenih šansi za pobjedu nad do nedavno grogiranim političkim suparnikom.
(telegram.hr)
Bonus video:
