Kažu da je posebna čast dobiti nagradu i priznanje od kolega, nekima su takve i prisnije od nagrada koje dodjeljuje stručni žiri, a mladi vizuelni umjetnik Nikola Radulović iz Makedonije dobitnik je upravo jedne takve nagrade. On je za prvo Bijenale mladih umjetnika i umjetnica “ARTU EX YU”, koje je otvoreno u Podgorici do kraja februara, projektovao “animiranu e-knjigu sa interaktivnim objektom za upravljanje” te je tim radom oduševio svoje mlade kolege iz regiona.
“Zaista znači dobiti nagradu od kolega. Nagrade često imaju gorko-sladak ukus, ali ova je zaista ‘slatka’ na svaki mogući način. U pitanju elektronska knjiga sa animiranim ilustracijama. Objekat za upravljanje, poput daljinskog upravljača, koji je predstavljen na izložbi ima krucijalno značenje za knjigu. Objekat za upravljanje je zapravo sami centar mog rada koji, na osnovu interesovanja, uključuje publiku da sama ‘diriguje’ radom”, objašnjava Radulović.
Kompleksnost njegovog rada ne ogleda se samo u instalaciji i projektovanoj strukturi, već i u temi svih animacija koje njegovo djelo sadrži i nudi publici. Njegova knjiga inspirisana je socijalističkim zemljama, a čitav rad sa sobom nosi simboliku.
“Knjiga govori o izmišljenoj zemlji koja je inspirisana socijalističkim državama poput Jugoslavije, iz te ere. Tu je, takođe, i stari paganski kult na slici. Kada se objekat (objekat koji je predstavljen na izložbi) izvanrednih svojstava pojavi kao kult, tada vlada želi da ga se dočepa i da ga zadrži. Iz sopstvenog neznanja oni projektuju svoje strahove i želje na objekat, ali kapsula skriva drugačiju priču”, opisuje Radulović za “Vijesti”.
Iako stvara u modernom vremenu i da koristi moderne umjetničke medije, on ističe da vjeruje u čvrstu vezu “materijala i tehnologije sa umjetničkim izrazom tog vremena”.
“Verujem u blisku povezanost materijala i tehnologije sa umjetničkim izrazom tog vremena. Impresionisti ne bi slikali izvan studija, da su postojale boje u tubama. Digitalne formate, alate i digitalne izložbene prostore (društvene mreže) vidim kao još jedno područje umjetničkog izražavanja ovog doba. Moju multimedijalnu instalaciju koju sam nazvao ‘Book of Sclavin’ vidim kao neku vrstu nove generacije pulpe naučno-fantastičnih romana sa ilustracijama, koja se često može naći u toaletu, na polici”, priča on o svom viđenju veze između umjetnosti i vremena u kojem živimo.
Njegov rad “Book of Sclavin” je elektronsko ilustrovano, odnosno animirano umjetničko izdanje, koje uspješno povezuje vizuelni identitet njegovog djela, tekstualnu priču a na fonu političke i socijalne situacije u kojima se naša društva nalaze. Ilustracija u današnjem vremenu predstavljena je u GIF formatu. To njegovo djelo prošlo je veoma zapaženo na svim izlaganjima na kojima se pojavio, a sada planira i nastavak - drugu i treću knjigu.
“Druga i treća knjiga su gotovo završene i zajedno sa “Book of Sclavin” formiraju trilogiju. Trenutno ne bih rekao ništa više, osim što će imati svoju online prezentaciju, biće prisutne na online platformama, a imaće i interaktivnu galerijsku prezentaciju, kao i štampano izdanje”, najavio je mladi umjetnik iz Makedonije.
Jugoslovenske zemlje treba da obnove nekadašnje veze
Radulović ističe da su zemlje nekadašnje Jugoslavije u prošlosti bile prepoznate, kako na ostalim, tako i na umjetničkom polju, ali su prolazile kroz razne promjene koje se ogledaju i u umjetnosti, no, uvijek su bile udružene.
“Naše zemlje su, uprkos raznim društvenim kretanjima, u prošlosti uvijek međusobno sarađivale i bivale povezane. To treba obnoviti. Svaki uložen napor kako bi se ta veza probudila nije uzaludan, iako se to naizgled ne može uporediti sa našom prošlošću”, kaže Radulović i dodaje da je organizovanje Bijenala mladih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije značajan pomak u saradnji i umrežavanju talentovanih stvaralaca sa naših prostora.
Cilj umjetnosti je beskonačnost
Nikola Radulović se u Podgorici predstavio multimedijalnom interaktivnom instalacijom, a “Vijestima” otkriva i da je obožavalac uljane tehnike.
“Ja sam obožavalac uljara. Imam svoje favorite kroz vjekove, a imam i nekoliko živih”, kaže kroz osmjeh i dodaje: “Slikanje vidim kao disciplinu u kojoj se najteže takmičiti kako sam sa sobom tako i sa onim što je već stvoreno, jer je baš tamo već mnogo toga učinjeno. Digitalni mediji još uvijek nisu ni ogrebali površinu”, priča on.
Radulović poručuje da svako umjetničko djelo treba sadržati dozu angažovanosti, ne preveliku, ali je neophodno stremiti ka cilju ostavljanja traga u umjetnosti. “Ne treba biti previše aktivan toliko da se upustite u svakodnevna politička pitanja, niti pasivan do te mjere da vam je sve nevažno. Uz to, svako umjetničko djelo treba da cilja na beskonačnost, ali mislim da je to jedino moguće postići ako mu dodate pravi okvir i duh koji će se osjetiti”, smatra Radulović.
Bonus video:
