PRIZNANJE ZA ROMAN "KATARINA, VELIKA I MALA"

V.B.Z. književna nagrada za Olju Knežević: Najjača i najzrellija Crnogorka u inostranstvu

Knežević je kazala da joj je izazov bio ovaj konkurs, “anoniman, pravedan, na neki način subverzivan, sličan mom načinu pisanja i bitisanja u književnosti”.
1009 pregleda 1 komentar(a)
Olja Knežević, Foto: Privatna arhiva
Olja Knežević, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Ovogodišnja V.B.Z. književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman u Hrvatskoj dodijeljena je crnogorskoj književnici koja živi i stvara u Zagrebu, Olji Knežević, za roman “Katarina, Velika i Mala”. Svečanost dodjele održana je u srijedu naveče u Guvernerovoj palači - Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, u okviru 12. Vriska - sajma knjiga i festivala autora.

Do 1. februara 2019, do kada je konkurs otvoren, primljeno je 97 rukopisa pod šifrom, a žiri u sastavu Zoran Ferić (predsjednik),Strahimir Primorac, Jagna Pogačnik, Drago Glamuzina i Mile Stojić između šest finalista odlučio je da nagradi roman “Katarina, Velika i Mala”.

U obrazloženju žirija navodi se: “Može li se danas još uvijek uvjerljivo i zanimljivo, bez ponavljanja već pomalo stereotipnih situacija iz kataloga tzv. stvarnosne proze, pisati o turbulentnim vremenima, od odrastanja u osamdesetima do danas, na prostorima koje su nekada povezivale zajedničke granice, potom razdvajao rat, a danas susjedski odnosi i slične tranzicijske i posttranzicijske situacije? Sudeći po romanu što ga je žiri nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman izabrao za ovogodišnjeg laureata, očito je da može… Pomno osmišljeni i karakterizirani likovi i suvereno, dinamično pripovijedanje, u romanu u kojem nema čvrsto postavljenog žanrovskog modela, niti rasipanja u mnoštvu motivsko-tematskih preokupacija, ‘Katarinu’ vode putem najboljih romana koji progovaraju o zbilji ovih prostora, ali uspijevaju (p)ostati romanima koje pamtimo po snažnim, neprilagođenim, hrabrim i prije svega likovima punim strasti, kakva je nedvojbeno Katarina”.

Osim novčane nagrade od sto hiljada kuna - oko 14.000 eura, autorki je pripala kristalna skulptura umjetnika Ivice Propadala, pravo na objavu književnog djela te mogućnost da se roman distribuira u širokoj knjižarskoj mreži.

“’Katarina,’ je rodjena na promociji ‘Gospođe Black’ u Podgorici, kada me je neko iz publike pitao: ‘Hoćete li sada da napišete i treću ženu koja je Crnogorka u inostranstvu?’ I pomislila sam, zašto da ne, neka ona bude najstarija, najjača, najzrelija. I evo je, izašla u javnost na takav način, u stilu najjače, najzrelije, starije dame - koja je, zapravo - od djetinjstva do zrele dobi, napravila puni krug, vratila se svojoj pravoj prirodi”, izjavila je Olja Knežević juče za “Vijesti”.

Kako je kazala, izazov joj je bio ovaj konkurs, “anoniman, pravedan, na neki način subverzivan, sličan mom načinu pisanja i bitisanja u književnosti”.

“Roman je bio gotov baš dok se ovogodišnji VBZ-ov konkurs bližio kraju i odlučila sam da promijenim naviku i anonimno pošaljem, i čekam. Nisam se pokajala što sam ostala na svojoj teritoriji - pišem o gradu, zemlji i sudbinama koje dobro poznajem. Pišem ono što bih i sama uvijek čitala. Nadam se da će se knjiga uskoro moći kupiti u Crnoj Gori”, poručila je Kneževićeva.

“Katarinu, Veliku i Malu”, ocjenjuje prvenstveno kao bildungsroman, mada, kako navodi, sviđa joj se i definicija “društvena hronika Crne Gore”. A u svim društvenim hronikama mora biti i barem jedna ljubavna priča...Osim u Londonu i Podgorici tj. Titogradu, bitan dio romana odvija se i u Beogradu. Književni prvijenac Olje Knežević, roman “Milena i druge društvene reforme”, objavljen je 2011. godine, u izdanju “Vijesti”. Bila je dugogodišnji saradnik dodatka “Vijesti” za kulturu “Art”, u kojem je pisala kolumnu

“Pisma iz Londona”.Od 2014. godine živi u Zagrebu. Prije toga, živjela je deset godina u Londonu, gdje je magistrirala kreativno pisanje.

“U Crnoj Gori ne živim od 2001. godine, iako ona nastavlja živjeti u meni i mom pisanju”, ističe Olja Knežević.