Neispričana priča o Če Gevari

Autor je istakao da je ova knjiga rezultat njegovog desetogodišnjeg istraživanja Če Geverinog života
975 pregleda 0 komentar(a)
Korica knjiga, Foto: Printscreen
Korica knjiga, Foto: Printscreen

Novi, drugi roman pisca i scenariste Marka Krstića “Mundo libre”, izašao je nedavno u izdanju „Lagune“, a sjutra će biti predstavljen i u Podgorici, u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”.

Knjiga je bazirana na istinitim događajima, to je intimna i dosad neispričana priča o posljednjim danima legendarnog revolucionara Ernesta Če Gevare.

“U konzumerskom vremenu u kome se Če više i ne pominje, ideja o slobodi i istinskoj revoluciji - ne političkoj koliko ličnoj - postoji samo kao nekadašnja iluzija, mit, ili samo puka istorijska činjenica. Iako je najpoznatiji Čeov portret odštampan na majicama u milionskim tiražima obišao planetu, sve je manji broj ljudi koji bilo šta znaju o životu, vjerovatno najpoznatijeg Latinoamerikanca. Upoznavajući nas sa intimnom stranom Če Gevarine ličnosti, Krstićev roman vraća veliku temu u srpsku književnost, vjerujući da su njegove ideje i dalje žive...”, navodi se u saopštenju.

Autor je istakao da je ova knjiga rezultat njegovog desetogodišnjeg istraživanja Če Geverinog života.

“Rijetki su ljudi u istoriji svijeta koji su život dali za svoja ubjeđenja i ličnim primjerom mijenjali postojeći poredak. Prateći istorijske činjenice, naročito događaje koji su prethodili njegovom ubistvu, tragao sam za nadom, za smislom... Mnogi me pitaju: zašto Če, zašto Latinska Amerika? Pa, ljudi se najprije prepoznaju po onome što ih spaja, a sličnosti su očigledne. Slična nam je istorija, bliski mentaliteti, živimo u sje*anom društvu i manje-više zavisimo od drugih. Ali šta smo mi spremni da uradimo da nešto promijenimo? Ili bolje, šta je svako od nas spreman da uradi da nešto promeni, za sebe, za druge, za svoju decu? ‘Mundo libre’ je pisan u tom uvjerenju, i ja verujem da će to čitaoci prepoznati”, kazao je Krstić. Če Gevarin portret Alberta Korde, koji se nalazi na koricama knjige, proglašen je za najuticajniju fotografiju 20. vijeka.

Bonus video: