NAUČNI SKUP U PODGORICI

Potencijal da se bavimo Pekićevim djelom

Kao rezultat dvodnevnog naučnog skupa “Borislav Pekić - 90 godina od rođenja (1930-2020)” koji je juče završen u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, biće objavljen i zbornik referata o Pekiću
549 pregleda 0 komentar(a)
Sa skupa, Foto: Boris Pejović
Sa skupa, Foto: Boris Pejović

Ogromno književno djelo svjetskog pisca Borislava Pekića zahtijeva široko poznavanje humanističkih nauka, disciplina koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, iskustvo bivanja čovjekom, istakao je juče akademik Nenad Vuković zatvarajući dvodnevni naučni skup “Borislav Pekić - 90 godina od rođenja (1930-2020)” koji je upriličen u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti CANU u Podgorici.

“Rezultat ovog, kao i svakog dosadašnjeg skupa, biće objavljivanje zbornika, sa najvišim književno-naučnim i estetskim kriterijumima. Tokom naučnog skupa saslušali smo 14 referata, a u zborniku će ih biti objavljeno 18... Svjesni smo mnogih problema sa kojima se organizatori susreću prilikom organizacije ovakve vrste skupova - prvo, kako zadovoljiti visoke naučne kriterijume koje postavlja institucija kao što je CANU, a sa druge strane i kako okupiti eminentne naučnike koji se bave djelom Borislav Pekića. Ova dva dana smo pokušali i potvrdili da smo uspjeli i zadovoljili visoke književno-naučne zahtjeve”, kazao je Vuković.

U zborniku će biti zastupljeni: prof. dr Nebojša J. Lazić, akademik Tonko Maroević, prof. dr Milorad Jevrić, mr Maja Sekulović, prof. dr Tatjana Đurišić Bečanović, književnik Aleksandar Gatalica, kao i mr Zora Jestrović, mr Tijana Rakočević, vanredni član CANU prof. dr Siniša Jelušić, akademik Radomir V. Ivanović, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. Vida Ognjenović, prof. dr Lidija Tomić, prof. dr Vesna Vukićević Janković, doc. dr Jelena Bašanović Čečović, dr Danijela Radojević, dr Milun Lutovac i dr Branka Dragosavac. Oni su tokom skupa i predstavili fokuse svojih radova koji su u pripremi najavljujući detaljan i sveobuhvatan zbornik koji će pružiti uvid u istančane analize Pekićevih djela, njegovo stvaralaštvo, promišljanja, jezik i stil.

“Učesnici skupa su iz raznih uglova prilazili Pekićevim djelima tražeći i iznalazeći ključ za definisanje raznih primjera. A ‘ključ’ je čudna riječ... U Švedskoj sam, ne jednom, čuo da kažu da je upravo riječ ‘nyckeln’ (ključ) najznačajnija i najupotrebljivanija riječ za nešto. Ovdje su iznesena, obrađena i postavljenja razna pitanja iz istorije, mita, politike, logike, logike nasilja, ludila, kompromisa, odnosa činjenice i mašte, fantastike i realnosti, nomadskog Pekićevog duha, a zatim i stilistička viđenja strukture Pekićevih djela. Posebnu radost čini potvrda da i u našoj Akademiji pokazujemo puni naučni potencijal da se vapi da se bavimo i otvaramo bavljenje jezikom Pekića - čime se malo ko bavio, a što je jako važno”, podsjetio je Vuković.

Jedno od pitanja koje je Vuković u svom završnom izlaganju postavio je ono koje se tiče vremena i okolnosti u kojima živimo, a to je “Kako danas čitati Pekića?”.

“Svaku generaciju obavezuje čitanje za sebe, a pogotovo čitanje velikih djela i velikih pisaca”, kaže on i dodaje:

“Kao da se polazi od onih Homerovih riječi ‘Ništa majka Zemlja tragičnije nije rodila od čovjeka - dala mu je razum’. Veliko je zadovoljstvo svih nas činjenica da je svaki referat potvrdio temeljno čitanje Pekićevih djela, djela gotovo nesagledivog, isprepletanog, čudnog književnog tkanja. Svim učesnicima srdačno čestitam i zahvaljujem”.