skulpture Rista Stijovića

Pukotine na skulpturama posljedice rada drveta, a ne nemara

Rukovodstvo JU Muzeji i galerije Podgorice ističe da su radovi u drvetu vajara Rista Stijovića zaštićeni i izloženi na odgovarajući način

1751 pregleda 4 komentar(a)
Skulptura Rista Stijovića, Foto: Dusko Miljanic
Skulptura Rista Stijovića, Foto: Dusko Miljanic

Na drvenim skulpturama Rista Stijovića, koje su izložene u Galeriji “Risto Stijović” u Podgorici, postoje pukotine na poleđini umjetnina.

Direktora JU Muzeji i galerije Podgorice, Vučić Ćetković tvrdi u izjavi za “Vijesti” da skulpture, koje su dio fonda ove institucije od 70-ih godina prošlog vijeka, nisu oštećene zbog nemara zaposlenih. Po stručnom mišljenju konzervatora iz te ustanove, pukotine su posljednica prirodnog “rada drveta”.

“Riječ je se o skulpturama najpoznatijeg crnogorskog vajara Rista Stijovića koje su u galeriji, u podgoričkoj Staroj varoši, izložene na nestručan način suprotno svim muzeološkim standardima. Skulpture izrađene u plemenitom drvetu nalaze se uz stakleni, spoljni zid galerije i na taj način izložene su pogubnom uticaju toplote i sunčeve svjetlosti, što je izazvalo nepopravljiva oštećenja i pukotine na poleđini skulptura koje je, po mom mišljenju, nemoguće sanirati”, upozorio je izvor “Vijesti”.

Iz galerije su tim povodom saopštili da se pukotine nijesu širile u odnosu na neki “prethodni period”.

“U slučaju navedenih skulptura, po stručnom mišljenju konzervatora u ustanovi, nije riječ o oštećenjima, već je o promjenama odnosno pukotinama koje su nastale na materijalu, po svemu sudeći, kao dio prirodnog procesa starenja, odnosno ‘rada drveta’. To je prirodni proces starenja drveta koji se ne može spriječiti i izbjeći, ali se može usporiti, kontrolisati i u izvjesnoj mjeri sanirati. Shodno tome, pukotine u drvetu su prirodna i neminovna promjena koja se drži pod kontrolom, sprovođenjem adekvatnih mjera zaštite”, saopštio je Ćetković.

Obaveza kustosa je, kaže on, da vodi brigu i nadzor o smještaju muzejskog materijala za koji je zadužen, kako u izložbenim prostorima tako i u depou.

“Svi muzejski segmenti moraju se kontinuirano unapređivati, kako kroz prostorne tako i kroz tehničke inovacije. To se odnosi i na muzejske depoe i na primjenu standarda deponovanja i čuvanja muzejskog materijala, s tim da je važno naglasiti da se u tehničkom smislu standardi u zaštiti muzejskog materijala ubrzano mijenjaju”, rekao je Ćetković.

On je takođe kazao i da kustosi stručno i materijalno odgovaraju za umjetnine za koje su zaduženi, kao i da je za zbirku legata Risto Stijović bio zadužen kustos Dragan Radović, od aprila 2010. do septembra 2019. godine, kada je izvršena primopredaja eksponata Petrici Duletić, koja je autorka stalne postavke u galeriji i rukovodilac sektora Moderna galerija i Galerija Risto Stijović od 2015. godine.

Petrica Duletić navodi u izjavi za “Vijesti” da svi muzeji i galerije moraju po zakonskoj obavezi imati sektor koji će se baviti očuvanjem i konzervacijom radova koji su u njihovom posjedu. Rukovodilac Sektora za zaštitu kulturnih dobara JU Muzeji i galerije Podgorice od 2018. godine je Magdalena Radunović. Ona je rekla da “detaljno stanje muzejskih predmeta se sprovodi kroz reviziju muzejskog materijala koja se obavlja svakih pet godina. Međutim, i mimo toga, stanje muzejskih predmeta se kontroliše redovnim obilaskom kustosa i konzervatora i po potrebi se preduzimaju odgovarajuće mjere zaštite”.

Sektor za zaštitu kulturnih dobara JU MIG ima sedam raspoređenih diplomiranih konzervatora-restauratora i jednog arhitektu-konzervatora, koji vode reviziju o umjetničkom fondu ustanove.

“Detaljno stanje muzejskih predmeta se sprovodi kroz reviziju muzejskog materijala koja se obavlja svakih pet godina. Međutim, i mimo toga, stanje muzejskih predmeta se kontroliše redovnim obilaskom kustosa i konzervatora i po potrebi preduzimaju odgovarajuće mjere zaštite”, rekla je Radunovićeva o procesu redovnog kontrolisanja umjetnina.

Ćetković je rekao da su oštećene skulpture bile podvrgnute procesu konzervacije, kao i da nemaju detaljnu evidenciju stanja skulptura u periodu kada su bile u depoima.

“Tri drvene skulpture - ‘Tigrice’, ‘Akt II’, ‘Žena u hodu’, su u periodu 1986/87. godine, bile podvrgnute tretmanu konzervacije u Zavodu za zaštitu spomenika na Cetinju. Prošle godine na skulpturi ‘Tigrice’ uočeno je osipanje stare plombe na pukotinama koje su tretirane 1986/87 godine kada je stručni tim sproveo odgovarajuće konzervatorske mjere zaštite. Ranije konzervatorsko utvrđivanje stanja fonda ne prati detaljna dokumentacija o zaštiti muzejskog materijala koja je definisana i pravilnikom o načinu vođenja, vrstama i sadržaju dokumentacije o muzejskom materijalu”, kazao je Ćetković.

Radunovićeva je dodala da su pukotine na skulpturama postojale i kada su 1986/87. godine poslate na konzervaciju i da su tokom prošle godine preduzete odgovarajuće konzervatorske mjere zaštite nad većinom umjetničkih djela iz legata Rista Stijovića.

“Već su preduzimane, u toku prošle godine, konzervatorske mjere zaštite nad većinom umjetničkih djela iz legata Rista Stijovića. Pukotine na pojedinim drvenim skulpturama su postojale i 1986/87. godine kada su i poslate u tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture na Cetinju na konzervaciju. Na drvenim skulpturama su uočene pukotine na istim mjestima na kojima su bile i prije pomenute konzervacije. U cilju zaštite predmetnih skulptura određen je stručni tim konzervatora koji analizira i prati njihovo stanje i na osnovu njihove procjene pristupiće se sprovođenju konzervatorskih mjera sanacije”, rekla je konzervatorka.

Zbog nedostatka izložbenog prostora, skulpture su se nalazile u skladištima u kojima uslovi nisu bili adekvatni za očuvanje drvenih radova Stijovića, kazali su iz JU MIG.

“Prostor u kojem su bili deponovani radovi iz zbirke legata Rista Stijovića, prije njihovog izmještanja u Galeriju “Risto Stijović” u Staroj varoši, svojim karakteristikama nije zadovoljavao potrebne uslove za adekvatno čuvanje umjetničkih djela, a to se ogledalo u ograničenim prostornim mogućnostima za pomicanja djela, skromnoj opremljenosti policama i nedostatku aparature za postizanje adekvatnih mikroklimatskih uslova”, objasnio je Ćetković.

Iako su skulpture postavljene uz stakleni zid Galerije “Risto Stijović”, iz Muzeja i galerije Podgorice ističu da imaju posebnu zaštitu od uticaja toplote i sunčevih zraka.

“U galeriji postoje optimalni mikroklimatski uslovi, a na staklu koje ima adekvatnu izlolaciju, u čijoj blizini su postavljene skulpture, postoje roletne posebno namijenjene njihovoj zaštiti od direktne izloženosti sunčevoj svjetlosti. Na taj način, smatramo da su izložene skulpture bezbjedne”, rekla je Radunovićeva.

Ona ističe i da stakleni spoljni zid pored kojeg su postavljene skulpture ne utiče na njihovo stanje i da Galerija “Risto Stijović” nije jedini tip ovakve ustanove čiji je dio rađen u staklu.

“Nije neobično da se u postavkama muzeja, u takvim uslovima, u ekspoziciji nađu skulpture, imajući u vidu da je u savremenoj arhitekturi puno njih izgrađeno u staklu, npr. Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Muzej savremene umjetnosti u Zagrebu i drugi”, objasnila je Radunovićeva.

Direktor JU Muzeja i galerija Podgorice je na pitanje o tome da li ima saznanje da se i u drugim muzejima i galerijama izlažu drvene skulpture uz stakleni zid, rekao je da se danas mnoge građevine rade u staklu i da nije neobično da su muzeji tako građeni.

“I staklo kao i drugi građevinski materijali, zahvaljujući novim tehnologijama, dobija drugačija svojstva. Ukoliko je visokog kvaliteta, i ako posjeduje termo i svjetlosnu izolaciju, staklo pruža adekvatnu zaštitu od spoljnih faktora. Procjenu, u smislu prethodne zaštite i načina izlaganja svakog muzejskog premeta, vrše kustosi i konzervatori. Svaki umjetnički i muzejski predmet podložan je uticajima protoka vremena”, rekao je Ćetković.

Centar za konzervaciju radi po zahtjevu Muzeja i galerija

Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore bavi se konzervacijom djela za koje im je poslat zahtjev. Oštećeni umjetnički radovi se šalju Centru sa svom potrebnom papirologijom nakon prihvatanja zahtjeva CKACG da restauriraju djelo.

Kada je djelo prošlo konzervaciju, ono se vraća nazad ustanovi, sa dodatnim papirima o njegovom obnavljanju, čime se vrši i sva potrebna evidencija o umjetninama.

Iz CKACG su rekli da nisu dobijali zahtjev za konzervaciju skulptura Rista Stijovića, kao i da JU Muzeji i galerije Podgorica imaju svoje stručnjake koji vode brigu o umjetničkim djelima koja su u njihovom posjedu.

Preporučujemo za Vas