Majčinstvo ne smije biti predmet kritike: Ombudsman utvrdio da je direktor podgoričke škole uznemirio profesoricu

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je postupanje direktora jedne srednje škole prema profesorici predstavljalo uznemiravanje kao poseban oblik diskriminacije, dok je Prosvjetna inspekcija, nakon uvida u dokumentaciju u istom slučaju, ocijenila da nema osnova za preduzimanje daljih mjera iz njene nadležnosti.

To proizilazi iz mišljenja Zaštitnika od 5. februara i zapisnika o inspekcijskom nadzoru Prosvjetne inspekcije.

Profesorica je u pritužbi Zaštitniku navela da je u više navrata bila izložena “neprihvatljivom i uvredljivom ponašanju” direktora škole, odnosno “ličnom i profesionalnom progonu”. Tvrdila je da takvo postupanje predstavlja ponižavajući i diskriminatorni odnos po osnovu porodičnog statusa, jer je samohrana majka četvoro djece.

Prema mišljenju ombudsmana, predmet se odnosi na komunikaciju direktora sa profesoricom - zaposlenoj u školi koju pohađa njen sin. Zaštitnik je naveo da takva situacija objektivno može dovesti do preklapanja profesionalne i roditeljske uloge, posebno u pitanjima ocjenjivanja i opravdavanja izostanaka.

U istom dokumentu piše da se od zaposlenih u takvom kontekstu opravdano očekuje da izbjegavaju stvarni ili potencijalni sukob interesa. Ombudsman je, međutim, istakao da se eventualne primjedbe na radni angažman zaposlenog moraju razmatrati isključivo u okviru radnopravnog odnosa, “bez zadiranja u privatnu sferu ličnosti i bez kvalifikacija koje mogu imati karakter lične ocjene”.

Prema mišljenju Ombudsmana, direktor je profesorici poslao mejl kojim je obavještava da je više puta informisan od kolega da “ne mogu od njenog uticaja samostalno i nepristrasno da ocjenjuju” njenog sina, niti da mu pravdaju izostanke. U istom mejlu, kako navodi Zaštitnik, direktor je profesoricu zamolio da roditeljsku ulogu obavlja savjesnije i bez uticaja na pravila koja važe za sve.

Prosvjetna inspekcija, međutim, u zapisniku konstatuje da je direktor sačinio pisanu izjavu povodom sastanka održanog na zahtjev profesorice u njegovoj kancelariji. Povod sastanka, stoji u zapisniku, bio je mejl kojim joj se direktor prethodno obratio, nakon što mu se, kako se navodi, određeni broj nastavnika koji predaju odjeljenju u kojem je i njen sin, usmeno obratio tvrdnjama da profesorica vrši pritisak na njih u vezi sa bodovanjem testova, ocjenjivanjem, izvođenjem nastave i zapisima.

U zapisniku inspekcije piše da je profesorica na sastanku odbila sve navode kao neosnovane.

Direktor je u izjašnjenju Ombudsmanu naveo da je profesoricu upozorio mejlom nakon više usmenih prijava kolega i koleginica, “a u nemogućnosti da vode konstruktivan razgovor”. Tvrdio je i da je razredna starješina sina profesorice ukazivala na teškoće u radu i komunikaciji s njom.

U mišljenju Ombudsmana navodi se i da je direktor tvrdio da je profesorica tokom sastanka priznala da je nagovarala kolegu da doda bodove na testu njenog sina “jer to neće niko znati”, a da je razgovor održan kako bi se “vratilo na pravi kolosjek ono što nije smjelo biti predmet razgovora među vaspitačima”.

Direktor je, prema istom dokumentu, istakao da sastanak nije organizovan sa namjerom da se profesorici zaprijeti ili da se omalovaži.

Zaštitnik je, s druge strane, naveo da se događaj odvijao u radnom okruženju obrazovne ustanove, u kojem direktor, kao rukovodilac i pedagoški autoritet, ima posebnu odgovornost da obezbijedi profesionalnu, dostojanstvenu i nenasilnu komunikaciju sa zaposlenima, naročito u situacijama konflikta.

U mišljenju se navodi da je, nakon mejla direktora, profesorica zatražila sastanak, kojem su, osim njih dvoje, prisustvovale pomoćnica direktora i sekretarka škole. Ombudsman konstatuje da je sastanak “protekao u raspravi i međusobnom optuživanju”.

Prema mišljenju Ombudsmana, direktor se sjutradan profesorici izvinio zbog tona razgovora. Zaštitnik je to cijenio prilikom zaključka da je način komunikacije direktora prema profesorici bio suprotan standardima komunikacije u radnom okruženju.

“Formulacija kojom se istovremeno problematizuje uloga majke podnositeljke može dovesti do nedopuštenog zadiranja u sferu ličnog dostojanstva i otvoriti pitanje eventualne povrede prava podnositeljke na privatnost i dostojanstvo ličnosti, a u vezi sa njenom ulogom majke”, navodi se u mišljenju Siniše Bjekovića.

Zaštitnik je naveo i da, ne dovodeći u pitanje postojanje loše namjere, “savjet kojim se profesorici ukazuje da roditeljsku ulogu treba obavljati odgovornije može imati negativan uticaj na njeno dostojanstvo”.

Inspekcija je, međutim, u zapisniku navela da škola ima rješenje o imenovanju dvije osobe za posredovanje u slučajevima zlostavljanja na radu i u vezi sa radom. Prema zapisniku, sekretarka škole je izjavila da se profesorica nije obraćala kako bi prijavila situacije koje su u inicijativi za pokretanje inspekcijskog nadzora predstavljene kao sporne, “a kojim putem bi se utvrdilo da li u konkretnim radnjama postoje elementi mobinga”. Inspekcija je navela da je izvršila uvid u etički kodeks škole, pisanu izjavu direktora, rješenje o imenovanju lica za posredovanje u slučajevima mobinga, mejl prepisku između profesorice i direktora, prepisku odjeljenskog starješine i direktora, prepisku direktora sa kabinetom Ministarstva prosvjete, kao i odgovor škole na pritužbu Ombudsmanu.

“Na osnovu svega navedenog konstatuje se da nema osnova za preduzimanje daljih upravnih mjera i radnji iz nadležnosti ovog organa”, navodi se u zapisniku Prosvjetne inspekcije.

Ombudsman je, nasuprot tome, zaključio da predmetno postupanje predstavlja uznemiravanje kao poseban oblik diskriminacije, a direktoru preporučio da se u svakom narednom odnosu sa profesoricom uzdrži od komentara na račun njenog majčinstva. Ombudsman je direktoru preporučio i da u budućem radu obezbijedi komunikaciju sa zaposlenima koja je “u potpunosti zasnovana na uzajamnom poštovanju, profesionalnosti i uvažavanju dostojanstva ličnosti”, naročito u situacijama konflikta ili neslaganja.