Nakon više od deset godina

Došao sam da otkrijem svoj identitet

Retrospektivna izložba Ilije Šoškića, umjetnika sa svjetske scene, biće otvorena sjutra u Podgorici, u prostoru “Kolektor” u 20 časova

5381 pregleda 0 komentar(a)
Instalacija “Korota i suša”, šest metara visoka, Ilije Šoškića, Foto: BORIS  PEJOVIC
Instalacija “Korota i suša”, šest metara visoka, Ilije Šoškića, Foto: BORIS PEJOVIC

Nakon više od deset godina, umjetnik sa svjetske scene, jedan od pionira video umjetnosti i performansa, Ilija Šoškić, ponovo boravi u Crnoj Gori, i to povodom retrospektivne izložbe “Mikrokozmi Ilije Šoškića” koja će biti otvorena sjutra u 20 časova u prostoru “Kolektora”, “Titeks”, u Podgorici.

Specifična postavka obuhvata instalacije u prostoru, ali i fotografije kojima se publika podsjeća na brojne Šoškićeve performanse i dostignuća, a biće dostupna za javnost do 15. juna. Tokom narednih mjesec dana publika će biti u prilici da uživa i u nizu propratnih programa, a pored ostalih najavljena je i monografija Ilije Šoškića koja će biti promovisana 26. maja u 19 čaasova, takođe u “Kolektoru”.

Kustoskinja postavke i urednica programa je Nela Gligorović na čiji poziv se umjetnik i “vraća” Crnoj Gori, a koja je zajedno sa njegovom suprugom Dragicom Čakić priredila monografiju.

Kustoskinja Gligorović podsjetila je da aktivizam Ilije Šoškića traje duže od 50 godina na jugoslovenskoj, italijanskoj, evropskoj i svjetskoj sceni. Rođen je 1935. godine u crnogorskoj porodici u Metohiji, u Zetskoj banovini u Kraljevini Jugoslaviji. Pohađao je Umjetničku školu u Herceg Novom i Peću, Akademiju lijepih umjetnosti u Beogradu i Bolonji. Upravo njegova umjetnička ekspresija, između posljednjih ‘60-ih i prvih ‘70-ih godina, reflektovala se na formiranje umjetničkih ponašanja. Iako je 1969. godine otišao u Italiju - neprekidno utiče na struje proširenih medija sljedećih generacija umjetnika na prostoru nekadašnje Jugoslavije...

“Znate, to je za mene bila opklada... Kladio sam se sam sa sobom”, priča Šoškić na jučerašnjoj konferenciji za medije i podsjeća da je putujući vozom za Pariz “slučajno” sišao u Bolonji gdje je ostao naredne tri godine, prije nego je pošao u Rim, a sve to vrijeme ljudi su ga prepoznavali kao umjetnika, od kojih su mnogi i uticali na njega - “nekoliko ljudi po liniji anarhizma i ekstremne ljevice. Uvijek ista linija, uvijek ratnici i ekstremni ljevičari”... Tako su ga i privukli novi i drugačiji mediji.

“Klasična, akademska umjetnost je vezana za instituciju, naučeno i to je uvijek neka organizacija, sve se vrti u krug, nema ništa eksplozivnosti, iznenađenja, problematike”, kaže umjetnik.

Retrospektiva nosi naziv “Mikrokozmi” čime se referiše na Njegošev opus i njegovo djelo “Luča mikrokozma”, a čime se fokus dodatno stavlja na različitost svjetova mislioca i intelektualca Šoškića na različite evolutivne i razvojne faze jedne ozbiljne individue, objašnjava Gligorovićeva. Prikaz njegovog konceptualnog opusa od enormne je važnosti je za crnogorsku publiku, umjetnike i savremenu institucionalnu i nezavisnu scenu, dodaje ona.

Ipak, Šoškić se nikada nije mogao vezati za bilo koji pojam, otrgao se i uzvisio u odnosu na državu, naciju, instituciju, galeriju, odbijajući bilo kakva ograničenja, pripadnosti ili podjele... S obzirom na to “Vijesti” je zanimalo kakav je njegov odnos prema prostoru - onom iz kojeg potiče, prema Crnoj Gori, Jugoslaviji, Italiji, svijetu, ali sa druge strane i prema galerijskom, te prema institucijama ili institucionalizaciji umjetnosti od koje je, može se zaključiti, bježao promovišući slobodu i rušeći granice, zidove (pa nekada i bukvalno), osporavajući (političke) odluke i slično...

“Avangardna umjetnost je odredila moju generaciju, a bila je u ratnim odnosima sa institucijama... Mnogi su avangardu smatrali mentalnim i intelektualnim terorizmom, dok smo mi takve okolnosti i mišljenja posmatrali kao žabokrečinu (nemogućnost da se pojedinac otrgne uticaju male sredine). To su bile stvari koje su nosile duhovitost, pa i šalu, ali ipak živjeti život i situaciju performansa i uopšte umjetnosti 60-ih i 70-ih godina nije (bilo) lako. Ja sam studirao matematiku pa sam često upoređivao matematiku sa konceptualnom umjetnošću i vidio sam da se radi o jednom novom pozivu i shvatio da nema potrebe razmišljati o prostoru uopšte. Gostovao sam ja u galerijama, ali samo onim koje su promovisale određeno mentalno ponašanje, slobodu i slično... Išao sam na razne sajmove umjetnosti i pristupao im spontano, a uvijek se pozivao na demokratiju, slobodu mišljenja, slobodu izraza”, priča Šoškić.

On je podsjetio da u Crnu Goru nije dolazio čitavu deceniju, od Venecijanskog bijenala na kojem je trebalo da predstavlja državu zajedno sa Marinom Abramović, što se nije desilo...

“Shvatio sam tada da je situacija zatvorena, nema dobre volje i interesa prema svijetu i onome što se dešava u svijetu. A umjetnost je planetarna stvar i ne poznaje granice. Pitanje u umjetnosti je samo šta radiš i kakav ti je odnos prema životu. Ovu izložbu doživljavam kao prvu svoju u Crnoj Gori i moram priznati da nijesam očekivao ovaj poziv, pa ipak sve je išlo veoma lijepo i ja sam ostao iznenađen, jer nijesam očekivao to...”, priznaje Šoškić i dalje otkriva: “Kao što znate, ja nijesam član Udruženja likovnih umjetnika odavno već, oduzeli su mi taj status člana, profesionalca, a od 2000. godine, kada sam odlučio da se vratim u Crnu Goru, pokušavao sam da obnovim svoj položaj. Bila je kriza tih godina... Tada ovdje nijesam mogao dobiti ni zdravstveno osiguranje, a kamoli šta drugo, pa mi je Hrvatska dala zdravstenu knjižicu, mjesto boravka - dobio sam podršku Zagreba, iako ponekad imam kritički odnos prema Hrvatskoj, ali su me prihvatili. Hrvatski umjetnici i kultura su vrlo interesantni, sačuvali su ljudski, emotivni odnos koji čini da se tamo dobro osjećate...”.

On dodaje i da je uvijek bježao od nacionalnog određenja i pripadnosti bilo kome ili čemu, što se sada mijenja.

“Ja sam zapravo u Crnu Goru došao da otkrijem svoj identitet. Uvijek sam se deklarisao kao nezavistan, ali s godinama je došlo i to drugo. Čuo sam da je jedna istoričarka umjetnosti za mene rekla da sam rođen na Kosovu i da sada nema šta da tražim u Crnoj Gori. Ne, ja sam rođen u Metohiji koja je bila Zetska banovina sa glavnim gradom Cetinjem... I tako... Sada se odjedanput dogodilo nešto lijepo, ima drugačijih stvari i ljudi. Znate, nije ovo bio lak posao, svuda u svijetu je teško u umjetnosti”, zaključuje Šoškić.

Kulturna politika se mijenja

Monografija i retrospektivna izložba poznatog i priznatog umjetnika Ilije Šoškića, čini se, najavljuju novo vrijeme u sferi umjetnosti i kulture, što potvrđuje i umjetnikovo iskustvo, ali i, u ime izdavača i organizatora, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica, Ana Medigović.

“Kulturna politika glavnog grada se mijenja. Podržavamo tradicionalne forme, ali smo otvorili prostor i za savremenu scenu. Čast je biti izdavač monografije posvećene Iliji Šoškiću kao prilog istraživanju budućim generacijama. Retrospektiva njegovog rada je od višestrukog značaja, važno je prezentovati neovangardne životne strategije Šoškića crnogorskoj publici kao legat za unapređenje aktuelnih umjetničkih praksi i kao dokument za istraživanje budućih generacija”, istakla je ona na jučerašnjoj konferenciji za medije.

Najavljen prateći program

Retrospektivnu izložbu “Mikrokozmi Ilije Šoškića” prati i bogat “gravitirajući program” u okviru kojeg će Crnogorski orkestar mladih (COM) upriličiti koncert 18. maja u 20 časova. Na koncertu će COM izvesti kompoziciju Milivoja Pićurića “Intro za koncert u Titexu” koja je nastala ove godine po porudžbini za koncert u sali bivšeg “Titeksa”. Pored ove kompozicije na programu je i premijerno izvođenje kompozicije Marija Bertoletija koju COM izvodi u adaptaciji za gudački orkestar i sopran Milicu Lalošević - “E una sera” i “Nuova poesia in forma di rosa”.

Program obuhvata i izvođenje ambijentalno-instalativnog djela Milice Vukadinović “Sfere mikrokozme” 29. maja u 20 časova. Predavanje Primoža Krašoveca “Realna subsumpcija kapitala” biće upriličeno 2. juna u 19 časova, 7. je planirano vođenje kroz izložbu i razgovor sa studentima, a 9. juna u 19 časova razgovor sa Igorom Štiksom “O kapitalizmu, novoj ljevici i novom romanu”.