izložba “Terce jadranskih brodica” stigla u Kotor

Tradicionalna brodogradnja istočne obale Jadrana

"Ova izložba i bogati katalog predstavljaju jedan ozbiljan naučni rad i stručnu literaturu za buduće generacije zaljubljenika u drvene barke", kazao je direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Andro Radulović

2617 pregleda 0 komentar(a)
Sa izložbe, Foto: Radio Kotor
Sa izložbe, Foto: Radio Kotor

Izložba tehničkih crteža autora Velimira Salamona iz Hrvatske, pod nazivom “Terce jadranskih brodica” otvorena je prethodne sedmice u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. Postavku izložbe čini 60-ak tehničkih crteža opštih planova tradicionalnih, ali i danas nestalih hrvatskih, to jeste jadranskih brodica na jedra i vesla.

Iako se ovdje radi o kompjuterskim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicionalnih plovila, oni su napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju. Te crteže možemo smatrati najkompletnijim i najtemeljnijim prikazima morfologije tradicionalne jadranske barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika, te duž Sredozemlja, od Lisabona i Barselone do Bresta.

“Realizacija ove izložbe je samo dokaz da gdje postoji volja i istrajnost ne postoje granice i da je kultura i naša zajednička istorija ono što čini neraskidivu vezu između Krka i Kotora. Izložba tehničkih crteža daje jedan novi pogled, filozofski pristup umjetnosti izrade drvenih barki. Ova izložba i bogati katalog predstavljaju jedan ozbiljan naučni rad i stručnu literaturu za buduće generacije zaljubljenika u drvene barke. Danas je ovaj zanat skoro pa iščezao, iako još ima onih koji se s enzutijazmom i ljubavlju bore protiv njegovog nestajanja”, kazao je Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

On je istakao da je more za ljude iz Boke oduvijek bilo prirodni ambijent, a pomorske aktivnosti uslovljene geografskim položajemm vjekovima su bile izvor života i blagostanja. U Boki se, podsjetio je Radulović, izrada brodova spominje još u 14. vijeku i postoje pisani tragovi da se prvo brodogradilište nalazilo na Prevlaci kod Tivta 1361. godine, dok se kotorski brodograditelji spominju u notarskim zapisima od 15. 6. 1369. godine.

“Dokument govori da brodograditelj Branko iz Kotora gradi barke i jedrenjake od dobre hrastovine. Kotorsko brodogradilište u 15. vijeku izrađuje sve vrste brodova, jedrenjaka, pretežno karavele, ali i brigantine, koke, fuste, gripove, skape, karake i druge. Kotorsko brodogradilište se nalazilo pokraj današnje gradske kafane “Dojmi”, ispred gradskih zidina i bastiona na Škurdi. Pored Kotora, i u Perastu su postojala brodogradilišta. Ovdje su se između ostaloga, gradile cakare, skabe, manje barke i razni tipovi plovila, uglavnom manje nosivosti”, istakao je Radulović naglašavajući da je kroz izložbu “Terce jadranskih brodica” u saradnji muzeja iz Kotora i Centra za kulturu grada Krka “još jednom je naše zajedničko more i život vezan za njega napravilo kopču između dva naša grada”.

Prema riječima Maje Parentić, direktorice Centra za kulturu grada Krka, naziv izložbe “Terce jadranskih brodica” motivisan je brojkom tri koja je obilježila pomorsku kulturu.

“Proporcije trupa broda su u trećinama, jarbol je smješten na jednoj trećini dužine broda od pramca, a kosnik je, kao i veslo, tradicionalno jednom trećinom unutar broda. Jedro se skraćivalo za jednu trećinu svoje površine, a na krmama su uvijek bila tri ferala kao simboli vjere, nade i milosrđa”, objasnila je ona.

“Fascinantnim rekonstrukcijama po starim zavjetnim slikama ili sretnim nalazima, te čudesnim crtežima u kojima se krajnja tehnička vještina iskazala s krajnjom poetičnošću, Velimir Salamon je uspio vratiti komadić izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana. Podsjetivši na stare brodove koji su se gradili duboko povezani sa svojim podnebljem, autoru je pošlo za rukom prizvati more kakvo je nekad bilo; bez jahti, industrijaliziranih jedrilica i velikih kruzera koji oduzimaju značenje vjetru, mijenama dana i mijenama godine. Nije to samo specifično blago hrvatske istorije, već je to druga životna filozofija prema kojoj brodovi nisu tek funkcionalni instrumenti. Jer oni prenose zalihu mjere u ljudski svijet, što je suština crteža i sveukupnog Salamonovog djela. Njegova strast, fascinacija i cjeloživotna posvećenost drvenim jadranskim brodicama, često su rušile granice među disciplinama te je inženjer i doktor nauka tako postajao fenomenolog, filozof, ali i pjesnik broda. Svojim djelom on je pomogao u prepoznavanju mediteranskog ishodišta Hrvatske, a njegovu izložbu crteža, prije svega, možemo smatrati nacionalnim mementom za spas naše maritimne kulturne baštine”, zaključila je Parentić.

Predstavljanje izložbe “Terce jadranskih brodica” ovdašnjoj publici rezultat je međunarodne kulturne saradnje na relaciji Krk - Kotor, odnosno saradnje duge već deset godina Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. Izložbu je otvorila Jasminka Lončarević, generalna kozulica Republike Hrvatske u Kotoru.

Izložbu “Terce jadranskih brodica” prati i bogato opremljen, dvojezični (hrvatsko-engleski) katalog u kojem su predstavljeni svi, izložbom obuhvaćeni, crteži Velimira Salamona. Finansijsku podršku ovom projektu međunarodne kulturne saradnje dali su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.

Pomorsko nasljeđe Jadrana predstavlja svim generacijama

Velimir Salamon rođen je u Zagrebu 1945. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zadru. Radio je u Nuklearnoj elektrani Krško, potom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje kao i na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta svog naroda održao je brojna predavanja i objavio naučne, stručne, kao i popularne članke, knjige i kalendare, održao seminare i radionice te priredio izložbe širom zemlje i inostranstva. Među izložbama ističu se one u Hrvatskoj, Portugalu, Španiji, Grčkoj i Njemačkoj. U Stokholmu se bavio rekonstrukcijom švedskog linijskog broda iz 17. vijeka - “Wasa”.

Projektovao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku hrvatskog istorijskog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe svog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu - EXPO 98. Proučavao je rovinjske barke, malološinjsku i krčku pasaru, neretvansku trupu i lađu, mljetsku i betinsku gajetu te dubrovački galijun.

Pokrenuo je projekt “Baby Boat” kojim se pomorsko nasljeđe Jadrana predstavlja djeci. Za svoje je djelovanje nagrađen visokim priznanjem, državnom nagradom “Faust Vrančić”.

Preporučujemo za Vas